Današnji Premijerski sat održan je uz povremene žustre polemike i verbalne tenzije. Glavna tema bile su informacije o dolasku novog investitora u Crnu Goru Mohameda Alabara iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i moguće ulaganje do 30 milijardi eura.
“Crna Gora više nikada neće biti talac neodgovorne politike zaduživanja”
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitala je Spajića koji je iznos dugova nastalih za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista do 2020. godine vratila 44. Vlada, kao i prethodne dvije vlade.
“I koliko je još njihovih dugova ostalo da vraćamo i kada dospijevaju? U tom kontekstu, interesuje me na koji način planirate servisiranje dospjelog duga i koja je politika upravljanja javnim dugom”, navela je Kaluđerović.
Ona je rekla da do kraja ove godine treba da vratimo skoro milijardu starih dugova.
“Osim toga što nam je DPS ostavio mafiju i narko-kartele, mafiju u bezbjednosnom sektoru, te ubistva, kao da je sve to bilo malo, sad moramo da vraćamo milijardu eura dugova koji su nastali u vrijeme njihove vlasti. Građani imaju pravo da znaju istinu”, rekla je Kaluđerović.
Premijer je rekao da je dug koji su napravile Vlade sa dominantnom podrškom DPS-a uvećan tri puta za devet godina,. On je naglasio da se sad ti, koji su kreirali takvu ekonomsku politiku, brinu za sudbinu naših javnih finansija, iako vrlo dobro znaju da moramo da vratimo dugove, koji nastali trošenjem bez vizije, samo da se servisiraju redovne obaveze.
“Tokom mandata 44. Vlade, ukupne obaveze po osnovu otplate duga iznose 3,2 milijarde eura, uključujući i oko 600 miliona eura kamate. To su dugovi nastali od 2014. počev sa kineskim kreditom za auto-put do 2020. godine. Ministarstvo finansija na najbolji način artikuliše viziju parlamentarne većine i 44. Vlade tako što izuzetno odgovorno upravlja dugom kroz četiri ključna principa, finansiranje i refinansiranje pod povoljnijim uslovima, diversifikacija izvora finansiranja, razvoj domaćeg tržišta obveznica i stabilizacija duga”, rekao je Spajić.
Kako je naveo, cilj je jasan – Crna Gora više nikada neće biti talac neodgovorne politike zaduživanja.
“Na kraju želim da istaknem da je od decembra 2020. godine do danas, ukupno vraćeno oko 2 milijarde eura starih dugova, a do kraja mandata 44. Vlade dospijeva još oko 2,4 milijarde eura”, rekao je Spajić.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Knežević: Grlić Radman je agentura između Đukanovića i Plenkovića
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitao je Spajića da li su po njegovom i mišljenju Vlade u hrvatskom logoru “Lora” počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.
“Dušan Barović, Luka Gazivoda, Borivoje Zirojević, Ranko Vujović, Dragoman Doknić, Dragan Jakovljević, Pavle Popović, Miloš Perunović, Ratko Simović, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Radivoje Petković, Radomir Vulić, i Luka Adžić. Neka im je vječna slava i hvala. Mučenicima u Lori”, rekao je Knežević.
Kako je podvukao, ti momci stradali su u klasičnim NDH metodama.
Ovo, kaže, želi da čuje ministar Hrvatske Gordan Grlić Radman jer ih je uzeo u svoja pogana usta, uslovljajajući Crnu Goru.
U rat je te momke, rekao je, pozvao Milo Đukanović, a pošli su na ratište da bi branili Ustav SFRJ koji je napala Hrvatska svojim secezionizmom.
“Kad ih idući pomene Grlić Radman treba ga proglasiti personom non grata”, kazao je Knežević.
On je hrvatskog šefa diplomatije optužio da pokušava da opere prošlost i pogrom nad Srbima da se predstavi kao tutor nad Balkanom, i koliko god da bježe od sebe, stići će ih zločini, Jasenovac, crkva u Glini i logori za djecu. On je naše tužilaštvo pozvao da pribavi sve informacije o nizu osoba koje su bile u “Lori”.
“To su komandant Mate Laušić, Ivica Boško, Miroslav Buzov, Tomo Dujić, Frane Grančić, Nikša Zaninović…”, rekao je Knežević.
On je rekao da će premijeru predati spisak svih koji su bili u “Lori”, apelujući da o tome pita hrvatskog predsjednika na sastanku.
Spajić je rekao da bi region napravio iskorak i ostvario najbolje dobrosusjedske odnose, važno je staviti tačku na prošlost i do kraja istražiti sve navode ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i principima vladavine prava, koji su okosnica naših evropskih vrijednosti.
“To je, cijenim, preduslov za napredak – moramo da poštujemo žrtve i dobijemo sudski epilog svih zločina. Crna Gora želi pravdu za sve i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obeštećenju žrtava. Ratni zločini ne zastarijevaju, a zločini u ‘Lori’ su potvrđeni kroz osuđujuće presude (pred hrvatskim sudovima) za šefa zatvora i čuvara. Nažalost, još nijesu sudski epilog dočekala svjedočenja o crnogorskim državljanima, koji su tamo zarobljeni i ubijeni – ti slučajevi nikada nijesu ni procesuirani. U tom smislu, vezano za Vaše pitanje, Državno tužilaštvo Crne Gore, u odnosu na krivična djela ratnih zločina, ima uspostavljenu kontinuiranu saradnju sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske. Pripremljen je Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kao i Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama radi njihovog učešća u krivičnom postupku za ratne zločine, koji je u cilju usaglašavanja teksta proslijeđen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske”, rekao je premijer.
Vjeruje da će pomenuti sporazumi doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina.
“Dakle, u ‘Lori’ su se desili ratni zločini, što su potvrdili i hrvatski sudovi”, kazao je Spajić.
Knežević je prokomentarisao da je ministar Grlić Radman agentura između Mila Đukanovića i hrvatslog premijera Andreja Plenkovića. Cilj je da se desi politička prekompozicija, a budući sastav na vlasti ne bi sadržao savez ZBCG, dodaje se.
Kazao je da je medijska platforma za te naume ND “VIjesti”, posebno kolumnista Ivanović, u kolumni “Lovac na zmajeve” promoviše ovu agendu.
“Taj čovjek, koji sve vrijeme bježi od đeda Jeremije, želi da preko Grlić Radmana da prekomponuje parlamentarnu većinu i najavljuje rezoluciju o Dubrovniku. Ako te rezolucije bude, DNP je neće podržati makar da nikad nećemo ući u EU. Na kosti ovih momaka neću pljunuti. Predlažem vam da ministra Grlić Radmana proglasite za personu non grata. Slava mulenicima iz ‘Lore’ i neka im je hvala na svemu što su uradili za Crnu Goru”, kazao je Knežević.
Urgentna potreba za unapređenjem aerodromske infrastrukture
Poslanica Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika pitala je Spajića da li planira da Aerodrome Crne Gore da pod koneesiju na 30 godina, ill Vlada ima neki altenativni plan.
“Molim Vas da prokomentarišete stav Međunarodne finansijske korporacije koja je još savjetnik u ovom poslu da ne stoji iza analize putničkih troškova rađene prije pandemije kovida”, rekla je Ćinćur.
Premijer je rekao da je Vlada odlučna da ovaj tenderski postupak završi, dobije ponude od ponuđača i da na bazi optimalnosti ponuda izaberu dva puta – davanje Aerodroma Crne Gore pod koncesiju ili da samostalno razvijamo aerodrome od strane države.
“Urgentna potreba za unapređenjem aerodromske infrastrukture potvrđuje se svakog dana, a posebno tokom trajanja turističke sezone, budući da je Crna Gora prevashodno destinacija koju turisti posjećuju avio putem. Upravo zbog nedovoljne konkurentnosti kada su u pitanju aerodromi Podgorica i Tivat i neadekvatnog broja avio letova, trpi naša turistička privreda i cijela ekonomija. Koliko koncesija aerodroma može biti uspješna priča potvrđuje nam i neposredno susjedstvo – Albanija”, kazao je Spajić.
Nulta tolerancija prema svim oblicima kriminala
Šef kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović pitao je premijera da li je voljan i spreman, kao predsjednik izvršne vlasti, da pruži punu institucionainu i obavještajnu podršku Anketnom odboru za istragu o švercu cigareta.
“Kako bi se po prvi put u savremenoj crnogorskoj istoriji, nedvosmisleno utvrdilo ko su bili nalogodavci i izvršioci tog višedecenijskog državnog projekta koji je, više od bilo koje krize ili sankcije, unižio i osiromašio Crnu Goru? Da li ste spremni da budete prvi predsjednik Vlade koji će priznali da je Crna Gora godinama bila vođena ne iz institucija, nego iz magacina? Da je bezbjednost ove drzave bila, manje u rukama agenata i policajaca, a više u rukama distributera? Da su najjači lanci bili oni švercerski a ne zakonski”, rekao je Bogdanović.
On je rekao da je decenijama šverc cigareta bio glavni izvor kriminalnih prihoda, a posebnu ulogu imala je italijanska mafija. Kazao je da se svojevremeno italijanski bos, Frančesko Prudentino, zvani Don Ćićo, nastupao kao da je on predsjednik Crne Gore.
“Danas je duvanski kartel, kao i narko-karteli, na izdisaju”, rekao je Bogdanović.
Premijer je rekao da da je ova Vlada posvećena politici nulte tolerancije prema svim oblicima kriminala, uključujući i naslijeđene obrasce koji su decenijama podrivali vladavinu prava i ugrožavali institucionalni poredak.
“U tom smislu, vrlo precizno kao odgovor na Vaše pitanje – potvrđujem potpunu spremnost izvršne vlasti da pruži svu neophodnu institucionalnu i logističku podršku radu Anketnog odbora, kako bi se rasvijetlili svi aspekti šverca duvanskih proizvoda – uključujući pitanje odgovornosti za donošenje i sprovođenje odluka koje su omogućile ovakve pojave. Uvjeren sam da saradnja sa Anketnim odborom ne treba da bude ni formalna ni politički uslovljena, već izraz odgovornosti i institucionalne kulture”, rekao je Spajić.
Naglasio je da je nesporno da je Crna Gora u određenom periodu bila prepoznata kao tranzitna tačka u lancu nelegalne trgovine duvanskim proizvodima.
“Naša obaveza nije da štitimo ono što je bilo, već da gradimo sistem u kojem se ono što je bilo ne može ponoviti. To dugujemo građanima, evropskoj budućnosti i svim institucijama koje danas rade u znatno zahtjevnijem, ali konačno slobodnijem i odgovornijem ambijentu”, kaže Spajić.
“Vlada nastavila sa strukturnim reformama”
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je Spajića kako komentariše činjenicu da je prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije najmanji u posljednjih osam godina, izuzimajući korona godinu – 2020. godinu.
“Da li stope rasta crnogorske ekonomije oko tri odsto godišnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog, odnosno finansijskog sistema i poboljšanje standarda građana”, rekao je Mugoša, ističući da je premijer obmanuo javnost i da nije ispunio predizborna obećanja.
Spajić je rekao da u odnosu na preliminarno ostvarenje rasta ekonomije u 2024. godini. ono je u skladu sa očekivanjima Vlade, imajući u vidu primarno da je rast BDP-a tokom protekle tri godine bio najsnažniji u regionu Zapadnog Balkana i istovremeno jedan od najviših u Evropi.
“Upravo su započete i uspješno sprovedene reforme predviđene programom Evropa sad 1, uticale na ovakve trendove, budući da je snažno povećan raspoloživi dohodak i posljedično životni standard građana. A 44. Vlada je nastavila sa strukturnim reformama koje utiču na porast kupovne moći i olakšanje biznis barijera. Ove politike imaju za cilj da osiguraju ubrzanje rasta domaće privrede i učvrste dugoročnu stabilnost i održivost sistema javnih finansija. Uvjereni smo da će ubrzani rast ekonomije shodno daljim reformskim aktivnostima i projektima Vlade, pružiti prijeko potrebni podsticaj srednjoročnoj i naročito dugoročnoj tranziciji crnogorske ekonomije i sveukupnoj finansijskoj stabilnosti”, rekao je premijer.
Kada je u pitanju kompozicija rasta ekonomije u prošloj godini, istakao je da se privatna potrošnja ostvarila na rekordnom nivou uz dvocifreni rast, dok su takođe i investicije porasle gotovo dvocifreno, što je isključivo rezultat reformi ove Vlade.
“U ASK se jedino vodi postupak kako je Abazović platio put u Dubai”
Premijer Milojko Spajić rekao je da ranija, 43. Vlada, koju je vodio Abazović, nije ni razmišljala o okvirnom sporazumu sa investitorima, nego je razmišljala o ‘investitorima’ kao što je Naser Ramaj.
“Mi ovdje u proces uključujemo lokalnu zajednicu, da saslušamo sve njihove sugestije jer to zaista radi odgovorna centralna vlast. Ja vas savjetujem, gospodine Abazoviću, da se relaksirate”, rekao je Spajić.
Kada je u pitanju pominjanje ASK-a, on je kazao da se jedino vodi postupak kako je Abazović platio put u Dubai. Pozvao je institucije da rade svoj posao i utvrde sve činjenice.
“Ja sam čist čovjek i želim čiste i kvalitetne investitore. Ne želimo ni Ramaja ni Ismailova, koje ste vi doveli. Mi ne želimo takve investitore. Zašto ova investicija – jer nema prostora za korupciju. Država UAE garantuje za investitora. Vi ste, ta 43. Vlada, dovela državu do zida, zamalo ste nas doveli na sivu listu Manivala. Mi smo to ispravili. To je bila zamka koju ste nam ostavili. Nema pranja novca ni korupcije. Naš zakon, najrestriktivniji, primjenjivaćemo u ovom i svakom drugom slučaju”, rekao je Spajić.
Spajić je rekao i da parlament dozvoljava da se krši poslovnik i ne poštuje svoj poslovnik. Parlament, rekao je, dozvoljava da se monolozima krše pravila rada u zakonodavnom domu.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić pojasnio je da nastupa u duhu saradnje i konstuktivnih odnosa u parlamentu. On je pozvao sve poslanike da poštuju red i da se pridržavaju pravila rada.
Predsjednik GP URA Dritan Abazović rekao je da najavljeni projekti predstavljaju epske obmane Spajića. On je pozvao Specijalno tužilaštvo i Agenciju za sprečavanje korupcije da se ukljuće jer je zvaničnik predstavio privatni projekat.
“On priča o tome da je to ideja. A otkud vi znate detalje o fakultetima i tržšnim centrima ako je to samo ideja”, rekao je Abazović.
Pitao je otkud Alabar u petak veče sa premijerom dočekuje predsjednica ulcinjske opštine.
“Ko je zvao iz Poreske uprave da se na brzinu registruje firma koja navodno treba da investira. Tražim da se vidi listing ko je koga zvao”, rekao je lider GP URA.
On je kazao da će premijer krivično odgovarati jer mora da se zna ko je obećao izuzeće od naših zakona, i ko je obećao da ćemo mi da gradimo infsatrukturu za investicije. Optužio je premijera da se ne ponaša kao zvaničnik nego kao reprezent privatnog investitora.
“Na osnovu kojeg planskog dokumenta ste obećali ulaganje na Velikoj plaži”, rekao je Abazović.
On je pitao premijera kako on zna da će se od dividendi plaćati zdravstvo i školstvo, ako ne zna detalje projekta.
“Ne možete da izbjegnete odgovornost. Vi ste došli da pokažete projekat Velike plaže”, rekao je Spajić.
Naglasio je da su za sporazum sa UAE glasali i ministri iz Ulcinja.
“Pominjete Dubai. A Dubai je 1980. godine bio pustinja. A grad u koji dolazite s ovom pričom postoji 2.000 godina. Nećemo dozvoliti da nas bacite pod noge”, rekao je Abazović.
On je rekao da na Velikoj plaži parcele ima Prva banka, a u Dubaiju pare ima crnogorski narko-kartel, i tu je ključ.
“Jedva čekam Anketni odbor pa da se vidi hoće li ljudi iz nove vlasti reći ko ima račune i gdje. Ja se bojim da nas ovdje čeka novi Sveti Stefan. Nemojte da pričate da nije prodaja. Kad nešto dajete na više od 90 godina, zaboravite na to”, kazao je Abazović.
“Ulcinj dobija najmoderniju marinu na Jadranu i aerodrom”
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitao je Spajića kakvi su njegovi planovi vezani za mega investiciju arapske firme koja obuhvata Veliku plažu u Ulcinju. On je rekao da nije zadovoljan najavama.
“Krenulo se nakaradno, nije se krenulo domaćinski”, rekao je Zenka.
On je naglasio da su ljudi koji su brendirali turizam u Crnoj Gori bili suočeni sa mogućnošću da sve izgube, i to na vrlo “enigmatičan način”.
Zenka je rekao da Ulcinj ne bježi od investicija, nego je otvoren za njih.
“Ulcinj nudi, ali ne nudi budućnost svojih potomaka”, rekao je Zenka.
On je posebno zamjerio što je iz svih dogovora bila isključena lokalna uprava.
Spajić je rekao da smo prvi put u istoriji zemlje uključili lokalnu zajednicu u planiranje, i pričali otvoreno o svim izazovima.
“Ko je pitao Tivat za Porto Montenegro. Budvu za projekte Marovića? Niko lokalne zajednice nije pitao, ovo je prvi put da pitamo. Ovo nije mala politika, ovo su velike priče. Moramo da budemo odgovorni prema generacijama koje dolaze”, rekao je Spajić.
On je naglasio da Ulcinj, po ovom projektu, dobija najmoderniju marinu na Jadranu, aerodrom, dva fakulteta od kojih jedan sa licencom Njujorškog univerziteta, restauraciju Starog grada i to je velika šansa.
“Ja želim da se investira u Ulcinj. Sve opštine po obodu naše zemlje, zapostavljene su. Rekao sam odavno, dabogda vam taj sa 99 godina bio najveći neprijatelj. Mislim da ovu priliku treba da iskoristimo”, kazao je Spajić.
Premijer je u pisanom odgovoru Zenki rekao da što se njega tiče lično, nema planova vezanih za ovu investiciju, niti za bilo koju drugu.
“Ono što sam Vam rekao i tokom sastanka, koji je održan u Ulcinju, jeste da je moj cilj bio da, u sklopu predstavljanja saradnje države Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, prenesem interesovanje, ideje i predloge jednog od najvećih svjetskih investitora u ovoj oblasti, a investitor za kojeg konkretno pitate je samo jedan od njih. Kao predsjednik Vlade Crne Gore, iz ugla pozicije koju pokrivam, želim da ovakve investicije uđu i uspiju u Crnoj Gori. Istovremeno, itekako sam svjestan koliko je važno da se čuje glas lokalne zajednice, kako bi ovakvi projekti bili uspješni i prije svega u interesu građana, Opštine, države u cjelini. Po meni, ovo je prilika koju ne bi trebalo da ispustimo. Ne kažem da je imamo sad i nikad više, ali teško da će nam se ovakva prilika desiti ubrzo”, kaže Spajić. .
On je objasnio da je interesovanje investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mohameda Alabara, usmjereno na izgradnju najvećeg turističkog rizorta na Jadranu, koji bi objedinjavao hotelske komplekse, turističke sadržaje, marine, izgradnju infrastrukture.
“Konkretno, u valorizaciju Velike plaže, kako je poručio, spreman je da uloži milijarde eura, a razvoju lokalne zajednice doprinio bi kroz fond za preduzetnike, univerzitet, revitalizaciju i restauraciju Starog grada, razvoj aerodroma. Ponavljam, govorimo o investitoru iza kojeg bi stala država Emirati, a shodno međudržavnom Sporazumu o saradnji u oblasti turizma, predviđen je jedan projekat na Jugu i jedan na Sjeveru naše zemlje, pa su sve opštine ova dva regiona Crne Gore, sa čijim čelnicima sam imao sastanke ove sedmice, pozvane da kandiduju ideje ili projekte. Što se tiče konkretno Ulcinja, ako pogledamo finansijske pokazatelje, vidjećemo da ova Opština, koja ima ogromne potencijale, upravo zbog toga što nijesu valorizovani na pravi način, ima visok poreski dug i, umjesto da je jedna od najrazvijenijih opština, korisnik je sredstava Egalizacionog fonda. Poreski dug opštine Ulcinj, privrednih društava i javnih ustanova čiji je osnivač, na kraju 2024. godine iznosiio je 12,7 miliona eura, dok obaveze prema državi po osnovu transfernih zajmova iznose 5,4 miliona eura. I upravo ovakve, velike investicije transformisale bi Ulcinj – od grada koji se nalazi ispod prosjeka razvijenosti na nivou Crne Gore, u grad koji bi bio predvodnica ekonomskog razvoja, ne samo Juga već i cijele Crne Gore”, kazao je Spajić.
Zenka je prokomentarisao da treba dobro razmisliti o ovom projektu.
“Dabogda nas ne bilo ako dozvolimo da nas ostavite bez hljeba. Ovo je nešto o čemu treba dobro razmisliti”, kazao je Zenka.
Opština Nikšić vrlo zainteresovana za saradnju sa potencijalnim investitorima
Poslanika Nove srpske demokratije Marka Kovačevića interesuje da li je Vlada spremna da se, na inicijativu Opštine Nikšić i Elektroprivrede, uključi intenzivnije u realizaciju projekta izgradnje novih hiljadu stanova u Nikšiću pod nazivom “Sunčani grad”. Istakao je da je Opština Nikšić vrlo zainteresovana za saradnju sa potencijalnim investitorima i da očekuje brojna ulaganja.
“Podrška Vlade je izuzetno korisna i mi se nadamo da ćemo vidjeti pozitivne rezultate”, rekao je Kovačević.
Spajić je rekao da Vlada istinski radi na privlačenju investitora i stvaranju uslova da se pokrene jedan intenzivan investicioni ciklus.
“Želja nam je da podignemo kvalitet života u svim djelovima Crne Gore, a koristimo svaku priliku da prezentujemo potencijale za ulaganja. Na toj liniji afirmišemo sve opštine da stvaraju investicione šanse I koriste raspoložive resurse za dobrobit svih građana. Zato je pronalazak najboljeg rješenja, kako bi se valorizovalo zapušteno zemljište u dominantno državnom i opštinskom vlasništvu u istočnom dijelu Nikšića, jako bitno za ekonomski napredak grada i bolji kvalitet života. Za uspjeh projekta “Sunčani grad” jako je bitno osigurati dolazak kompanija koje će generisati nova radna mjesta, učiniti ovaj dio grada atraktivnijim za život i posjetioce. U tom kontekstu Vlada Crne Gore i nadležne institucije su, kroz usvajanje izmjena i dopuna Prostornog urbanističkog plana (PUP) Opštine Nikšić, omogućili razvoj ideje u vezi sa pomenutim projektom”, rekao je premijer.
Tokom mandata ove vlade biće vraćeno skoro tri milijarde starih kredita
Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković naveo je da se Vlada užurbano sprema za realizaciju jednog broja velikih infrastrukturnih projekata i da se ista ne mogu finansirati bez novih zaduženja.
“Kakvu će refleksiju imati ta nova zaduženja na ukupni javni dug države, uzimajući u obzir da bi ta nova zaduženja značila i nova velika investiciona ulaganja, a ista bi trebalo da odbace i nove prihode i da budu generator ekonomskog razvoja u srednjem roku”, pitao je Nurković.
On je rekao da premijer treba da odgovori da li Crna Gora može da obezbijedi sredstva za velike projekte.
“Prema podacima Ministarstva finansija, 31. septembra 20224. godine bruto javni dug iznosio je 4,464 milijarde eura, ili 59,9 odsto BDP-a”, istakao je Nurković.
Premijer je rekao da će tokom mandata ove vlade biti vraćeno skoro tri milijarde starih kredita. Ove godine ćemo se, kazao je, otarasiti užasnog kredita Dojče banke iz vremena 43. Vlade, kada je kamatna stopa bila oko 12 odsto.
“Upravljanje finansijama nije jednostavno ali država više nikada neće prodavati svoje dragulje, ja vam to garantujem”, rekao je premijer.
On je u pisanom odgovoru Nurkoviću naveo da država pažljivo vodi računa o zaduženju, kako bi maksimalno amortizovali uvećanje javnog duga, koji je dostigao aktuelni nivo zahvaljujući dominantno lošoj ekonomskoj politici Vlada prije 2020. godine koje su se zaduživale kako bi isplaćivale plate i socijalna davanja.
“Trenutna zaduženja su isključivo sa ciljem vraćanja dugova, koji nijesu nastali tokom mandata ove Vlade, i izgradnju infrastrukture neophodne za rast ekonomije. Na toj liniji je pomjeren početak radova na drugoj dionici auto-puta, da bi iskoristili grant Evropske unije i izuzetno povoljne kredite EBRD-ija, sa najmanjim uticajem na povećanje javnog duga. U sličnom aranžmanu ćemo nastaviti da unapređujemo puteve, kroz partnerstva sa kredibilnim organizacijama iz prijateljskih zemalja. U tom kontekstu ističem da će nam određena sredstva za izgradnju infrastrukture biti dostupna kroz Plan rast, a želja nam je da dobar dio potrebnog novca nastavljamo da osiguravamo kroz grantove Evropske komisije. Uz to trudićemo se da Kapitalni budžet raste iz godine u godinu, kako bi se određene dionice finansirale direktno od naših sredstava. Takođe, uvjeravam vas da ćemo na kraju dodatna sredstva uvijek osiguravati povoljnim kreditnim aranžmanima kroz međudržavne ugovore”, rekao je Spajić.
“Građani bili oštećeni za stotine miliona kroz sumnjive privatizacije”
Poslanik DPS Crne Gore Nikola Milović pitao je Spajića da li se podaci o ekonomskoj aktivnosti na kraju 2024. godine i prva dva mjeseca 2025. godine mogu shvatiti kao javno priznanje Valde, da je njihov populističko-potrošački model doživio sunovrat.
“Da li ovaj ekonomski model koji vodi Crnu Goru u stanje finansijske nejednakosti i daljeg zaduživanja građana”, pitao je Milović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević naveo je da je u posljednje vrijeme bilo više informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru Mohameda Alabara i, očekivano, još više dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije, pa i samom projektu.
Urošević je rekao da Crna Gora nudi ozbiljne investicione potencijale, a podsjetio je na konstruktivan sastanak premijera i čelnika dijela opština.
“Koji su ključni efekti investicija koje su bile u Crnoj Gori do 2020. godine? Stanovnika je sve manje, nikad je gori natalitet, regionalni razvoj je bio nikad gori”, rekao je Urošević.
Premijer Spajić je rekao da nema ništa sporno i skriveno, vezano za okvirni sporazum o ekonomskoj saradnji sa UAE. Naglasio je da su ranijoj vlasti bile mnogo važnije fomulice i karting, nego ozbiljne investicije. Rekao je da i EU ima sličan sporazum sa UAE.
“Apsolutna je neistina da se zakon o sprečavanju pranja novca neće primjenjivati u ovom slučaju. Važna informacija je da država UAE učestvuje i garantuje ovaj sporazum, a najrestriktivniji zakon, koji smo usvojili 2023. godine čime smo spriječili da dođemo na sivu listu Manivala zbog nerada ranije vlasti, primjenjivaće se”, rekao je premijer.
On je rekao da se razmatraju opcije za realizaciju projekta, a nije sasvim precizirano u kojoj opštini će biti implementiran. Apelovao je na opozicione poslanike da se manu populizma.
Kazao je da jednoj Njemačkoj nije smetalo da dio Volksvagena kupi Katar, ni Engleskoj da iz Emirata kupe Mančester Siti.
“Iza ovih investicija stoji država UAE i to je vrlo značajno. Neki su se mogli pohvaliti ‘strateškim’ investitorima kao što su (Naser) Ramaj ili (Oleg) Deripaska. Nikada nećemo dozvoliti da investicije preuzme Ramaj, kome je kao ‘strateškom’ investitoru pasoš dao Abazović. Sram vas bilo”, rekao je premijer.
Premijer je kazao da će dva projekta na sjeveru i jugu duplirati plate, penzije i benefite za državu.
” Država Crna Gora će biti suvlasnik ova dva projekte, mi ćemo finansirati zdravstvo i prosvjetu. Ne tjerajte investotore iz Crne Gore. Ako odu, ja ću kriviti ljude iz viših redova da su ih otjerali. Gradiće se hoteli za turizam, a ne stanovi. Nećemo dozvoliti da gospodin Ramaj doći da investira u Crnu Goru, ti prljavi ljudi, kome je gospodin Abazovič dao pasoš, sram vas bilo”, rekao je Spajić.
Spajić je odgovorio da Vlada od prvog dana posvećeno radi na svim ovim oblastima kako bi Crnu Goru učinili atraktivnijom za strane insvesticije i obezbijedili uslove za puno korišćenje našeg ekonomskog potencijala.
“Za Crnu Goru, kao malu zemlju zavisnu od uvoza i s ograničenom proizvodnom bazom, strane direktne investicije su od izuzetnog značaja. Stvaranje povoljnog ambijenta za njihovo privlačenje ključni je prioritet. Kao predsjednik Vlade, u svakoj inostranoj posjeti, a posebno prilikom učešća na ekonomskom forumu u Davosu i Samitu Vlada u Dubaiju, predstavio sam neiskorišćene potencijale Crne Gore. Ti potencijali, prije svega, obuhvataju energetiku, turizam, poljoprivredu, IT sektor i infrastrukturu”, kazao je Spajić.
Za odabir zemlje u koju ulažu, veliki i reputabilni investitori traže stabilan politički i ekonomski ambijent, kvalifikovanu radnu snagu i, što je najvažnije, sigurnost svoje investicije, garantovanu stepenom vladavine prava.
“Stoga smo, kao 44. Vlada, od prvog dana posvećeno radili na svim ovim oblastima, s ciljem da Crnu Goru učinimo atraktivnijom za strane investicije i omogućimo punu iskorišćenost njenog ekonomskog potencijala”, dodo je Spajić.
Crna Gora je, ističe, u junu prošle godine dobila pozitivan IBAR i zatvorila tri poglavlja, čime je konačno ostvaren napredak na polju vladavine prava.
“Takođe, predvidiv, podsticajan i transparentan poreski sistem predstavlja konkurentsku prednost u privlačenju stranih investicija. Usvojili smo Fiskalnu strategiju i sproveli program Evropa sad 2, koji je, uz Evropu sad 1, omogućio da Crna Gora postane država s najnižim i najkonkurentnijim poreskim opterećenjem rada u Evropi, što je ključno za poslovanje. Na osnovu ove reforme očekujemo nastavak pozitivnih trendova ulaganja stranih investitora i intenziviranje investicionog ciklusa”, kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, dodatni podsticaj afirmativnom ambijentu za strana ulaganja daje unapređenje kreditnog rejtinga Crne Gore u 2024. godini, kao i pozitivni izvještaji međunarodnih institucija, koje ekonomski rast zemlje u narednom periodu zasnivaju na snažnom investicionom ciklusu.
“Prema preliminarnim podacima, u 2024. godini ostvaren je neto priliv stranih direktnih investicija od gotovo 490 miliona eura, što je 13% više u odnosu na 2023. godinu, dok je ukupni priliv stranih investicija dostigao 890 miliona eura, uz rast od 3,2%”, kazao je Spajić.
Ipak, uprkos pozitivnim trendovima, nije zadovoljan obimom stranih investicija u prethodnim godinama, kao ni njihovom strukturom, s obzirom na to da su najveća ulaganja zabilježena u sektoru nekretnina.
“Zato se za svakog investitora moramo boriti, jer ni konkurencija – kako u regionu, tako i globalno – ne sjedi skrštenih ruku”, kazao je Spajić.
Investitor Mohamed Alabar pokazao je interesovanje za ulaganje u Crnu Goru
“On je osnivač kompanije Emaar, jedne od najvećih u oblasti izgradnje u UAE i svijetu, kao i vlasnik Eagle Hills, koji sprovodi projekte u 16 zemalja. Potencijalna saradnja s njim bi bila uspostavljena kroz Sporazum o ekonomskoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, koji obuhvata oblasti poput infrastrukture, turizma, poljoprivrede, industrije i telekomunikacija. Očekuje se da će ovaj sporazum uskoro biti potpisan, a na njegovoj osnovi slijedi zaključivanje konkretnih sporazuma za pojedinačne oblasti”, naveo je Spajić.
U kontekstu ovog sporazuma, UAE kao država stoji iza svojih investitora, garantujući kredibilitet i kvalitet ulaganja.
“Alabar je konkretno zainteresovan za projekte u turizmu, s fokusom na izgradnju najvećeg turističkog rizorta na Jadranu. Ovaj kompleks bi obuhvatao hotelske sadržaje, marine i infrastrukturu, a planirano je da se realizuje na Velikoj plaži u Ulcinju, uz investicije vrijedne milijarde eura. Projekat uključuje i razvoj lokalne zajednice – kroz podršku preduzetnicima, univerzitetu, revitalizaciju Starog grada i unapređenje aerodroma”, kazao je Spajić.
Duboko vjeruje da Crna Gora obiluje razvojnim potencijalima i smatram da šansu za velike projekte treba pružiti svima koji to zaista žele.
“Sporazumom je predviđen razvoj projekata u oblasti turizma i nekretnina, i to kroz jedan projekat na jugu i jedan na sjeveru zemlje. S tim u vezi, sve opštine ova dva regiona pozvane su da kandiduju svoje ideje i projekte”, kazao je Spajić.
Šef kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao je da dogovoreno je da poslanici opozicije postave pitanja premijeru. To je dogovoreno na Kolegijumu predsjednika parlamenta.
“Drago nam je što se u parlamentu ipak vidi atmosfera dijaloga”, rekao je Nikolić.
Predsjednik URE Dritan Abazović je poručio Mandiću da je pokazao lošu namjeru.
“Meni ne treba odgovor gospodina Spajića danas. Ja mogu da postavim pitanje, može da ga kaže sjutra, može da ga pošalje napismeno, nikakav problem sa tim nemam. Ja mislim da je ovo smišljeno, jer ovo su dječija posla što vi radite. Ovo su one trange frange varijante. Ali građani Crne Gore samo neka čuju punu istinu. Mi smo ovdje zbog istine, samo neka čuju”, kazao je Abazović.
Naveo je da se je problem samo u jednom pitanju, koje se odnosi na državnu imovinu Crne Gore.
“Od svih 20-30 pitanja, on je rekao: Ja nisam poslao pitanje koje se odnosi na imovinu države Crne Gore. I vi hoćete meni da kažete da to nije zla namjera. A ja ću vam reći što stoji iza toga. Kad dođe vrijeme, ja ću vam reći što stoji iza toga i zašto on pravi ovakve malverzacije koje pravi. Eto, to je suština svega”, saopštio je Abazović.
Mandić je odgovorio na prozivke Abazovića, navodeći da je odgovoran što sporno pitanej premijeru nije stiglo na vrijeme, ali ne odlučuje kada će dobiti odgovor.
” Premijer je dobio pitanje prije sat vremena, odgovornost je moja ne premijerova. Abazović je postavio pitanje u skladu sa tokovima”, kazao je on.
Poslanik GP URA Miloš Konatar istakao je da je Dritan Abazović pitao premijera da pojasni o čemu se radi u projektu na Velikoj plaži u Ulcinju.
“Sigurno je upoznat sa svim detaljima i mislim da nema nikakve prepreke da Spajić odgovori i na pitanje Abazovića jer je pitanje iz iste tematike. Ne vjerujem da mu treba bilo kakvo posebno vrijeme. On je premijer, pametan čovjek, informisan, zna te podatke, zna sa kime se sastajao, zna šta su dogovarali, tako da može da odgovori na ta pitanja. U suprotnom, mislim da bi bacio neku sumnju da postoji spremnost da odgovori na neka druga pitanja – rekao je Konatar.aju predsjednici klubova poslanika, odnosno ovlašćeni predstavnici klubova poslanika.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li su po njegovom i mišljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.
Poslanica Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika pitaće Spajića da li planira da Aerodrome Crne Gore da pod koneesiju na 30 godina, ill Vlada ima neki altemativni plan.
Poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević naveo je da je u posljednje vrijeme bilo više informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru Mohameda Alabara i, očekivano, još više dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije, pa i samom projektu.
On će pitati Spajića o kakvoj investiciji je riječ, šta preduzima na planu privlačenja investicija i kako uopšte ocjenjuje efekte ekonomske politike na trenutnu situaciju u zemlji.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitaće Spajića kako komentariše činjenicu da je prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije najmanji u
posljednjih osam godina, izuzimajući korona godinu – 2020.
Mugošu interesuje i da li stope rasta crnogorske ekonomije oko tri odsto godišnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog, odnosno finansijskog sistema i poboljšanje standarda građana.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović pitaće premijera da li se podaci o ekonomskoj aktivnosti na kraju prošle i prva dva mjeseca ove godine mogu shvatiti kao javno priznanje Vlade da je “populističko-potrošački ekonomski model doživio sunovrat”.
Poslanika Nove srpske demokratije Marka Kovačevića interesuje da li je Vlada spremna da se, na inicijativu Opštine Nikšić i Elektroprivrede, uključi intenzivnije u realizaciju projekta izgradnje novih hiljadu stanova u Nikšiću pod nazivom “Sunčani grad”.
Predstavnik Kluba poslanika Bošnjačke stranke Mirsad Nurković naveo je da se Vlada užurbano sprema za realizaciju jednog broja velikih infrastrukturnih projekata i da se ista ne mogu finansirati bez novih zaduženja.
“Kakvu će refleksiju imati ta nova zaduženja na ukupni javni dug države, uzimajući u obzir da bi ta nova zaduženja značila i nova velika investiciona ulaganja, a ista bi trebalo da odbace i nove prihode i da budu generator ekonomskog razvoja u srednjem roku”, pitao je Nurković.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitaće Spajića koji iznos dugova nastalih za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista do 2020. godine je vratila 44. Vlada, kao i prethodne dvije vlade.
“I koliko je još njihovih dugova ostalo da vraćamo i kada dospijevaju? U tom kontekstu, interesuje me na koji način planirate servisiranje dospjelog duga i koja je politika upravljanja javnim dugom”, navela je Kaluđerović.
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića kakvi su njegovi planovi vezani za mega investiciju arapske firme Allmar koja obuhvata Veliku plažu u Ulcinju.
Šefa poslaničkog kluba Albanskog foruma Artana Čobija interesuje kakav je sadašnji Spajićev i Vladin stav kada je u pitanju decentralizacija.
On je rekao da je Spajić prije više puta izjavio da opštinama treba vratiti neke nadležnosti koje
su im oduzete.
“Da li podržavate da im se vrate nadležnosti nad obalom i izradom strategijskih planskih dokiinienata koji su neophodni za daiji razvoj i privlačenje investicija”, pitao je Čobi.
Poslanik koalicije Albanska alijansa, Ilir Čapuni, zatražio je da mu se dostavi tabela na kojoj je prikazan iznos poreza na dodatu vrijednost koji je realizovan u svakoj opštini u Crnoj Gori 2020., 2021., 2022., 2023,, prošle i tokom ove godine, kao i iznose realizovane naplate zakupa morskog dobra u svakoj primorskoj opštini.
Poslanici kojima su bile izrečene mjere udaljenja neće moći da postave poslaničko pitanje na Premijerskom satu.
Premijerski sat prvobitno je bio zakazan za petak, ali su iz Skupštine kasnije saopštili da će ta sjednica biti održana u srijedu.
Posebna sjednica Skupštine zakazana je za 12 sati.
