Broj zaposlenih u industriji smanjio se prošle godine 2,3 odsto, na oko 5,38 miliona, izračunala je savjetodavna kompanija na osnovu podataka statističkog zavoda, obuhvativši preduzeća s najmanje 50 radnika, prenosi Hrportfolio.
Pad je dvostruko snažniji nego u 2024. godini.
Najviše radnih mjesta ugasila je automobilska industrija, oko 500 hiljada. U hemijskom i farmaceutskom sektoru ugašeno ih je otprilike dvije hiljade.
„Njemačka je industrija u dubokoj krizi“, ocijenio je generalni direktor EY-a, Jan Brorhilker.
On je dodao da je prihod industrije smanjen od 2023. skoro pet odsto i upozorio da samo snažan oporavak može zaustaviti dalji gubitak radnih mjesta.
Prihod je u prošloj godini pao 1,1 odsto, a četvrto tromjesečje nastavilo je trend koji se protegnuo na dvije i po godine.
Minus su bilježili automobilski, tekstilni i sektor papira, a plus metalni i elektrotehnički.
Od pretpandemijske 2019. godine broj zaposlenih smanjen je oko 266 hiljada, odnosno oko pet odsto. Samo automobilski sektor izgubio je u tom periodu 111 hiljada radnih mjesta, što odgovara minusu od 13 odsto.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za „Kuću zmaja 3“: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Broj zaposlenih u tekstilnoj i metalnoj industriji smanjen je 16 odsto, odnosno 13 posto, pokazala je analiza. Hemijski, farmaceutski i elektrotehnički sektor zabilježili su skroman rast broja zaposlenih, tri odsto, odnosno dva odsto.
Industrija bi trebalo da gasi radna mjesta i u ovoj godini zbog slabih narudžbi i intenzivne konkurencije.
Broj stečajeva raste, posebno među dobavljačima automobilske opreme, rekao je Brorhilker, dodajući da proizvođači automobila sve više sele proizvodnju, istraživanje i razvoj u inostranstvo.
Ekonomisti očekuju da će njemačka ekonomija ove godine porasti oko jedan odsto, nakon višegodišnje stagnacije, ali trebaće vremena da se taj rast osjeti u kompanijama.
Potpuni oporavak očekuje se tek naredne godine kada bi trebalo u punoj mjeri osjetiti uticaj državne potrošnje na vojsku i infrastrukturu.
