Vojinović je navela da posebno zabrinjava činjenica da je odluku donijela sudija čije je ime i ranije bilo predmet interesovanja javnosti.
„U konkretnom slučaju, Vesni Bratić se zbog postupka koji, prema dostupnim informacijama, nije takvog karaktera da se može uporediti sa onima koji su pušteni da se brane sa slobode, određuje najstroža mjera – pritvor. Istovremeno, svjedočili smo situacijama u kojima su osobe optužene za višestruka teška krivična djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i pribavljanje značajne imovinske koristi na štetu države, bile puštane da se brane sa slobode“, istakla je ona.
Kao primjer navela je slučaj Jelene Perović, kojoj je, kako tvrdi, uprkos ozbiljnim optužbama za više teških krivičnih djela, omogućeno da se brani sa slobode.
Vojinović je ukazala i na slučaj bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, navodeći da joj, i pored izrečene kazne zatvora od 12 godina, nije određen pritvor, niti mjera zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor, već samo zabrana napuštanja opštine.
„Zašto se hitno ne odlučuje po žalbi SDT-a o pritvoru Vesni Medenici?“, upitala je Vojinović.
Prema njenim riječima, ovakva praksa otvara ozbiljna pitanja o jednakosti pred zakonom.
„Ako je pritvor krajnja mjera koja se određuje kada postoji opasnost od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ponavljanja djela, onda je legitimno pitati po kojim kriterijumima se ona primjenjuje i zašto ti kriterijumi nijesu jednaki za sve“, poručila je Vojinović.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Ona je ocijenila da ne može postojati pravna država ukoliko se, kako navodi, strogoća zakona primjenjuje selektivno, a mjere ograničenja slobode koriste kao sredstvo demonstracije sile prema jednima, dok se prema drugima pokazuje drugačiji odnos.
Vojinović je pozvala nadležne institucije da hitno preispitaju ovu odluku i da javnosti pruže jasna, pravno utemeljena objašnjenja.
„Građani imaju pravo na pravosuđe koje je nepristrasno, dosljedno i jednako prema svima, bez obzira na političku, institucionalnu ili ličnu pozadinu bilo koga ko se nađe pred sudom“, zaključila je ona.
