- Čak 73% djece od 9 do 15 godina ima profil na društvenim mrežama, 41% je vidjelo uznemirujući sadržaj, a 32% je doživjelo neki oblik digitalnog nasilja. Ovi podaci jasno pokazuju da je potrebna brza i odlučna reakcija – izjavila je Kaluđerović.
Uskoro će predati u skupštinsku proceduru Predlog zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju, kojim Crna Gora postaje prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja uvodi najstrože evropske standarde zaštite maloljetnika na internetu, usklađene sa EU Child Safety Standard 2024–2027 i Rezolucijom Evropskog parlamenta 2025/2060 (INI).
Zakon, kako je pojasnila, uvodi ključne mjere zaštite:
- Zabranu korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina;
- Obaveznu provjeru starosti i roditeljsku verifikaciju za djecu od 13 do 16 godina;
- Primjenu safe-by-design i privacy-by-default standarda;
- Zabranu deepfake, manipulativnih i seksualizovanih sadržaja usmjerenih prema maloljetnicima;
- Regulisanje algoritama kako bi se spriječila manipulacija djecom;
- Obavezne programe digitalne pismenosti za djecu, roditelje i nastavnike;
- Kazne do 10% globalnog prihoda za platforme koje krše obaveze.
U izradi rješenja posebno joj je, ističe, značila saradnja sa stručnjacima iz oblasti digitalne bezbjednosti.
- Među kojima ističem Žanu Mihaljević, koja je kroz svoje iskustvo u evropskim standardima zaštite djece dala konkretan i suštinski doprinos definisanju mjera – dodala je.
Radi pune primjene evropskih pravila, potrebne su izmjene više propisa — Zakona o medijima, Zakona o elektronskim komunikacijama, Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, Zakona o informacionoj bezbjednosti i Krivičnog zakonika Crne Gore — kako bi se obezbijedio jedinstven, funkcionalan i sveobuhvatan sistem zaštite djece u digitalnom prostoru.
- Naša djeca moraju imati internet kao mjesto učenja, igre i komunikacije, ali nikada izvor opasnosti ili štetnog sadržaja. Ova kampanja i zakon predstavljaju odlučan korak ka sigurnijem digitalnom prostoru, gdje roditelji mogu biti mirni, a djeca slobodno i bezbjedno odrastati – rekla je Kaluđerović.
Ostvarivanje ovih standarda zahtijeva blisku saradnju roditelja, škola, psihologa, IT stručnjaka, resornih ministarstava, regulatornih tijela i svih institucija koje rade sa djecom, jer po njenim riječima samo zajedničkim djelovanjem možemo izgraditi okruženje u kojem su djeca istinski zaštićena.
