Studentski parlament Univerziteta Crne Gore zatražio je hitno usvajanje Zakona o visokom obrazovanju uz upozorenje da će od 6. oktobra početi sa postepenim obustavama nastave, ako se njihovi zahtjevi ne ispune do kraja septembra.
Podsjećaju da je nacrt zakona usaglašen još u maju, nakon pet godina rada i tri radne grupe u kojima su i sami učestvovali, ali da ni na početku nove akademske godine još nije ušao u proceduru. U saopštenju dostavljenom medijima, između ostalog, su poručili.
“Došli smo u situaciju da na samom početku nove studijske godine nije utvrđen predlog zakona. Sve prethodno je posebno zabrinjavajuće iz razloga što se dovodi u pitanje nivo ozbiljnosti sa kojim nadležni doživljavaju sistemski problem koji pogađa hiljade studenata u Crnoj Gori, a čije rješavanje se iz ove tačke gledišta čini na dohvat ruke”, navodi se u saopštenju.
Iz Studentskog parlamenta su Radiju Crne Gore kazali da ne žele ništa dodatno da komentarišu za medije jer smatraju da je sve već rečeno u saopštenju.
Da su zahtjevi studenata opravdani, kaže za naš radio Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje.
“Ovaj dokument se našao u programu rada i niz prethodnih Vlada, ne samo u tekućoj Vladi, već posljednje četiri školske godine studenti čekaju toliko radosno da će studirati godinu manje i da će biti usvojen model obrazovanja koji omogućava master studije od jedne godine do dvije godine, na njima je da izaberu nivo studija. Studenti s pravom traže ta jasna pravila i sigurnost u svom školovanju. Niz šteta koji bi mogli da proisteknu ukoliko bi oni studirali duže, a to ne bi željeli”, rekla je Kaluđerović.
Jako su male šanse, procjenjuje Kaluđerović, da do kraja mjeseca dođe do usvajanja novog zakona o visokom obrazovanju.
“Da se on usvoji kao predlog zakona pa da uđe u plenum u odlučivanje, to su sada jako male šanse, ali jeste u interesu svih da studenti ne budu taoci političkih i administrativnih kašnjenja jer drugog logičnog objašnjenja zbog čega ovoliko godina mi nemamo novi zakon o visokoobrazovanju nemamo”, kaže ona.
Država mora pokazati odgovornost i prepoznati hitnost situacije, zaključuje Kaluđerović.




































