Dow Jones indeks je oslabio 0,2 odsto na 46.247 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,3 odsto na 6.643 poena, a Nasdaq 0,7 odsto na 22.484 boda, prenosi Hina.
Kretanje indeksa uglavnom je zavisilo od novih ekonomskim pokazatelja, koji su uticali na očekivanja ulagača u vezi sa kamatnim stopama.
Ove sedmice je saopšteno da je američka ekonomija u drugom tromjesečju porasla 3,8 odsto na godišnjem nivou, brže nego što je pokazivala prva procjena.
Osim toga, broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao je za 14 hiljada, na 218 hiljada, niže nego što su analitičari očekivali.
Snažan rast privrede i relativno stabilno tržište rada, navode na zaključak da američka centralna banka ne bi trebalo da žuri s daljim smanjenjem kamatnih stopa.
Federalne rezerve (Fed) su prije desetak dana smanjile kamate za 0,25 procentnih poena zbog slabosti tržišta rada, a ulagači su se nadali da će banka nastaviti sa smanjenjem cijene novca do kraja godine.
No, posljednji ekonomski podaci to dovode u pitanje, a upravo je nada u oštro rezanje kamata glavni pokretač tržišta već duže vrijeme.
„Posljednji ekonomski podaci pomalo zbunjuju i otvaraju pitanje za koliko bi Fed trebalo da smanji kamate, pa čak i treba li ih uopšte dodatno smanjiti ove godine”, rekao je predsjednik u firmi Chase Investment Counsel, Peter Tuz.
Zbog toga su u većem dijelu sedmice cijene dionica bile pod pritiskom.
No, u petak su indeksi nadoknadili dio prethodnih gubitaka, jer su novi podaci pokazali da inflacija u SAD-u u avgustu nije značajnije porasla.
Cijene su u tom mjesecu porasle 0,3 odsto u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjem nivou porasle 2,7 odsto, u skladu s očekivanjima.
Zahvaljujući tome, ponovno su ojačale špekulacije da će Fed uskoro nastaviti sa smanjenjem kamata.
A na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,7 odsto na 9.284 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,4 odsto na 23.739 poena, a pariski CAC 0,2 odsto na 7.870 bodova.































