Naučnici takođe upozoravaju na fenomen koji se često opisuje izrazom „gojazan, ali u dobroj formi“.
Istraživači su pratili 85.761 osobu tokom pet godina, a za to vrijeme preminulo je 8 odsto učesnika (7.555 ljudi). Među njima je bilo 81,4 odsto žena, dok je prosječna starost na početku istraživanja iznosila 66,4 godine.
Mršavost nije sinonim za zdravlje
Rezultati su pokazali da osobe s prekomjernom tjelesnom težinom (BMI 25–30) ili blagom gojaznošću (BMI 30–35) nisu imale veću stopu smrtnosti u poređenju s onima koji su imali „idealni“ BMI između 22,5 i 25.
S druge strane, osobe koje su bile pothranjene (BMI ispod 18,5) imale su čak 2,7 puta veći rizik od smrti. Čak su i oni s donje granice normalne tjelesne težine (BMI 18,5–20,0) imali dvostruko veće šanse da umru, dok su osobe s BMI između 20 i 22,5 imale 27 odsto veći rizik.
Blago povećan BMI, dakle, nije bio toliko opasan – tek kod gojaznosti drugog stepena (BMI 35–40) primijećeno je 23 odsto veće povećanje smrtnosti.
„Pothranjenost je ozbiljan faktor rizika“
Autorka istraživanja, dr Sigrid Bjerge Gribsholt iz Univerzitetske bolnice u Arhusu, napominje da na rezultate može uticati i obrnuta uzročnost – činjenica da mnogi ljudi gube težinu zbog bolesti, a ne obrnuto. Ipak, naglašava da preniska tjelesna težina nosi ozbiljne rizike po dugovječnost.
„Bolest, a ne sama niska tjelesna težina, često povećava rizik od smrti, što može stvoriti utisak da je viši BMI zaštitni faktor. Ipak, kao i u ranijim istraživanjima, vidimo da pothranjenost ostaje ozbiljan faktor rizika“, objašnjava dr Gribsholt.
Istraživanje je takođe pokazalo da i mršave osobe mogu biti u riziku od srčanih bolesti zbog takozvane visceralne masti – masnoće koja se taloži duboko u tijelu, oko jetre, želuca i crijeva.
Za razliku od „vidljive“ masti ispod kože, ova skrivena mast znatno povećava rizik od ubrzanog starenja srca i krvnih sudova.
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Budva domaćin Evropskog pub kviza, još jedan dan za prijavu
Udes u Zeti, povrijeđeni transportovani u Klinički centar
Važnu ulogu ima i oblik tijela. Kod muškaraca sa masnoćom oko stomaka brže stari srce, dok kod žena kod kojih je mast raspoređena oko bokova i butina je srce zdravije i mlađe, piše Govorise.si.
Zaključak
Ni pretjerana mršavost ni teška gojaznost nisu put do dugovječnosti. Blaga gojaznost ne znači nužno kraći život, ali ključ zdravlja ostaje u ravnoteži – umjerenom unosu hrane, fizičkoj aktivnosti i redovnim ljekarskim pregledima.
