Sekretar Mitropolije crnogorsko – primorske i teolog Igor Balaban je u emisiji „Referat“ na RTV Podgorica rekao da je vijest o sticanju autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve stigla od obavještajnih službi Ruske Federacije, te da se samo mogu nagađati zbog čega.
„Vaseljenska patrijaršija se vrlo jasno odredila prema tome, drugi čovjek Carigradske patrijaršije Emanuil je kazao da oni nemaju, niti planiraju kontakt sa CPC jer ih ne smatraju crkvenom zajednicom. Mislim da se time zatvorila priča. Ta zajednica osjeća teret svoje necrkvenosti i pokušava da nađe temelj u pravoslavnom svijetu i pretpostavljam da zbog toga dolazi do sporadičnih informacija. Možemo nagađati da je to epizoda obračunavanja Moskve i Carigrada“, istakao je Balaban.
“Svaka autokefalnost koja ima ideološke i nacionalne ciljeve, ne može nikada biti kanonska“
„Autokefalija je mogućnost ne samo nezavisnosti, ima različitih nivoa i kroz istoriju i danas. To je mogućnost jedne crkve da rukopolaže svoje episkope i da među njim bira svog prvog episkopa. Autokefalija se kroz istoriju dobijala na različite načine. Narovno da nije istina da je navodna nezavisnost obnovljene Pećke patrijaršije dobijena ukazom kralja Aleksandra Karađorđevića. Autokefalnost iznad svega treba da posluži crkvi i spasenju duša“, istakao je Balaban.
On je istakao da svaka autokefalnost koja ne teži tome, koja ima ideološke i nacionalne ciljeve – ne može nikada biti kanonska
„Odluka o obnavljanju Pećke patrijaršije je donijeta od sabora episkopa u oblastima koje je zahvatilo novo kraljevstvo SHS“, pojasnio je Balaban.
Šaranović: CPC i SPC paralelno egzistirali u Kraljevini Srbiji
Doktor prava Nikola Šaranović smatra da je dobro da se razgovara na temu kanonskog prava i autokefalije u Crnoj Gori, kao znak da ta tema nije zatvorena, ali da je loše da se o tome razgovara povodom saopštenja necrkvene institucije, naročito u godinu kada se od Crne Gore očekuje da završi u procesu pristupanja EU.
“Postoji rizik da javnim debatama na ovu temu produbimo, a ne riješimo problem kojem svjedočimo u Crnoj Gori. Zbog toga treba izbjeći zamku da ova pukotina u pravoslavnom biću Crne Gore postane konačni lom i moramo sačekati priliku stabilizacije i članstva Crne Gore u EU koje je nikad izglednije. Treba u normalnim okolnostima razgovarati o tome i postići konsenzus oko jednog ovako važnog pitanja”, istakao je Šaranović.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
On objašnjava da se autokefalija u istoriji pravoslavlja sticala uglavnom na tri načina.
“Jedan način je od strane majke crkve, kao što je slučaj sa Gruzijskom crkvom. Drugi primjer je od strane državne vlasti, a takvih slučajeva je bilo na našim prostorima, dok je treći način je od vaseljenskih sabora, a tako je autokefalnost stekla jedna kiparska crkva”, navodi Šaranović.
Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje da li je Crnogorska crkva imala tomos autokefalije, a to je tomos patrijarha Melentija i Vaseljenske patrijaršije iz 1922. godine, gdje se Crnogorska crkva, kako kaže, eksplicitno navodi kao autokefalna.
“Kada govorimo o Srpskoj crkvi u to vrijeme, a koja je paralelno egzistirala u Kraljevini Srbiji, mi govorimo o pomjesnoj pravoslavnoj crkvi u toj državi. I jedna i druga crkva imale su punoću autokefalije. Crnogorska crkva nije tražila, jer nije imala od koga, a nije bilo ni potrebe da traži tomos o autokefaliji kojim se samo deklaratorno potvrđuje nezavisnost i samostalnost. Kanonska priznatost ne podrazumijeva da se mora dobiti tomos autokefalije. Kanonska priznatost znači priznanje od svih ostalih pravoslavnih crkava, što je Crnogorska crkva imala. Svaka revitalizacija istine lako se može pobiti neposrednim dokazima, a možda najbolje posrednim dokazima. Jedan od njih je i to ako CPC nije bila autokefalna, čiji je ona bila dio? Ona je bila autokefalna i u Kraljevini Srbiji i kretala se od njene faktičke samostalnosti nakon ukidanja Pećke patrijaršije do njenog kanonskog priznanja od svih ostalih crkava”, istakao je Šaranović.
Adžić: Dokazana istorijska i puna kanonska autokefalnost CPC kroz vjekove
Istoričar Novak Adžić navodi da je poznato u naučnoj istoriografiji i dokazana istorijska i puna kanonska autokefalnost crnogorske crkve kroz vjekove.
“Srpska pravoslavna crkva kao autokefalna nije postojala do 1879. godine, dok nije od Carigradske patrijaršije i patrijarha Joakima dobila tomos za tadašnjeg mitropolita Mihaila Jovanovića, koji je bio beogradski mitropolit. Drugi tomos dobila je 1922. godine, nakon što je prethodno došlo do ukidanja do tada dvije autokefalne crkve – Crnogorske i Karlovačke crkve, što je jasno definisano u tomosu Melentija IV i ostalih mitropolita. SPC je nastala 1920. godine, aktom regenta Aleksandra Karađorđevića”, kazao je Adžić.
Ističe da u istoriji pravoslavlja državnoj suverenosti dominantno konvergira nezavisnost i autokefalnost državne crkve, u zemljama gdje je većinsko pravoslavno stanovništvo, navodeći primjere Grčke, Bugarske, Rumunije…
Adžić navodi da sve istorijske činjenice, kao i čestitke koje su pristizale od vjerskih poglavara i državnih zvaničnika, potvrđuju da je Crnogorska pravoslavna crkva bila autokefalna.
“Crnogorci imaju pravo na svoju autokefalnu crkvu. Prirodno je da u nezavisnoj Crnoj Gori postoji autokefalna crnogorska crkva sa svim pravima kao i sve druge crkve i vjerske zajednice. Ne negiramo pravo nikome na svoj vlastiti identitet i nezavisnu crkvu, ali nedozvoljavamo da budemo žrtva nacionalnog vjerskog aparthejda”, istakao je Adžić.
Pravnik Matija Stojanović je istakao da ne postoji problem između SPC i MCP sa kanonskog aspekta.
„Što se tiče SPC i MCP kao njenog dijela čini i eparhija budimljansko – nikšićka. U Crnoj Gori imamo četiri eparhije. Po Ustavu Srpske pravoslavne crkve se jasno kaže koje su eparhije, kaže se da eparhija MCP ima status mitropolije. U SPC je nedavno donešena odluka da se mitropolitski status dodjeljuje i po personalnom nivou, tako je vladika Metodije dobio status mitropolita“, naveo je magistar prava Matija Stojanović.
Kako je pojasnio, to nije rascjep, već normalna procedura koja se predstavila kao „nešto strašno“. Takođe, kako dodaje, ne postoji nikakav kanonski spor, te da ako govorimo o autokefalnosti, znamo kako se ona stiče.
CIJELU EMISIJU MOŽETE POGLEDATI NA LINKU:
