Holokaust nije samo istorijska činjenica, već snažna opomena na razorne posljedice ideologija zasnovanih na isključivanju, dehumanizaciji i nasilju, kao i obaveza da prepoznamo, osudimo i spriječimo slične obrasce koji se, nažalost, i danas javljaju u savremenim društvima.
Saradnica na programima CGO-a Maja Marinović istakla je da Holokaust ne predstavlja samo istorijsku činjenicu, već snažnu i trajnu opomenu na razorne posljedice ideologija zasnovanih na isključivanju, dehumanizaciji i nasilju.
„Holokaust nas obavezuje da prepoznamo, osudimo i spriječimo slične obrasce koji se, nažalost, i danas javljaju u savremenim društvima“, naglasila je Marinović.
Ona je podsjetila i na riječi dobitnika Nobelove nagrade za mir Elieja Wiesela, preživjelog Holokausta i nacističkog logora smrti Aušvic, koji je upozorio da je negiranje zločina „dvostruko ubistvo žrtve“.
Prema njenim riječima, pokušaji rehabilitacije zločinaca i ideološki motivisana revizija istorije i dalje su prisutni, što udaljava društva od vrijednosti kulture sjećanja i jasne osude zločina i zločinaca.
„Lekcije iz istorije nijesu u potpunosti naučene. Savremeni ratovi i sukobi širom svijeta proizvode nova masovna stradanja, prisilna raseljavanja i razaranja, dok se ljudska patnja često relativizuje, opravdava ili instrumentalizuje kroz političke narative i propagandu“, kazala je Marinović.
Kako je dodala, upravo zato je učenje o Holokaustu i drugim zločinima, kao i njegovanje kulture sjećanja, od ključne važnosti – ne samo radi pamćenja prošlosti, već i radi pravovremenog prepoznavanja ideologija i politika koje vode ka destabilizaciji društava, ratovima i masovnim kršenjima ljudskih prava.
Marinović je ukazala i na posebnu odgovornost aktera u javnom prostoru, naglašavajući da relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja, kojima se i dalje svjedoči u crnogorskom društvu, direktno potkopavaju napore za izgradnju mira, povjerenja i tolerancije.
Sjećanje na milione žrtava Holokausta, prema njenim riječima, podrazumijeva i odavanje počasti za oko 20.000 ljudi iz bivše Jugoslavije koji su deportovani u logor Aušvic, među kojima je bilo i više osoba iz Crne Gore, dok je manje od stotinu njih preživjelo. U tom kontekstu, Marinović je istakla značaj Sporazuma o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Muzeja Aušvic-Birkenau, koji su potpisale države regiona.
„Nakon više od decenije rada, time se omogućava finalizacija aktivnosti na obnovi Jugoslovenskog paviljona tokom 2026. godine, što predstavlja važan doprinos jačanju kulture sjećanja i regionalne odgovornosti“, zaključila je Marinović.
Nemate ideju za današnji ručak? Pripremite pileću musaku i uživajte u čaroliji ukusa
Kako doručak oblikuje vaš cijeli dan, ali i dugoročno zdravlje
Ovo je 5 najboljih pasmina mačaka za vlasnike početnike prema veterinaru
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2005. godine usvojila rezoluciju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, u znak sjećanja na dan kada je 1945. godine oslobođen koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, najveći nacistički logor smrti. U tom logoru deportovano je više od 1,3 miliona ljudi iz cijele Evrope, uglavnom Jevreja, a više od 1,1 milion je ubijeno. Od 1947. godine, Aušvic-Birkenau je memorijalni muzej koji godišnje posjeti više od dva miliona ljudi.
