Svetosavska akademija: Sveti Sava temelj duhovnog i kulturnog identiteta našeg naroda

Svetosavska akademija: Sveti Sava temelj duhovnog i kulturnog identiteta našeg naroda

Centralna i svečana Svetosavska akademija održana je sinoć, u navečerje praznika, u Podgorici, uz poruku da svetosavske svečanosti nijesu samo spomen na jednu istorijsku i svetu ličnost, već živo i savremeno duhovno okupljanje vjernog naroda oko Gospoda Isusa Hrista. 

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske saopštili su da je u savremenom istorijskom smislu u Podgorici obnovljeno i snažno utemeljeno svetosavsko sabranje, ali da je taj grad i kolijevka i rodno mjesto velikog župana Stefana Nemanje, oca Svetog Save, potonjeg monaha – Svetog Simeona Mirotočivog.

Akademija je održana u prostoru bivšeg Doma vojske (doma JNA), danas Muzičkog centra, pred više stotina okupljenih građana – vjernika, prosvjetnih radnika, kulturnih poslenika i mnogobrojnih gostiju. 

Akademiji su prisustvovali su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, episkop dioklijski Pajsije, akadmik prof. dr Jovan Delić, ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić, potpredsjednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica, ministarka kulture i medija Tamara Vujović sa saradnicima, Jelena Borovinić Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada, Žana Praščević Milačić, pomoćnica predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, Miodrag Bešović, generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje, Nikola Rovčanin, poslanik u Skupštini Crne Gore, Vladimir Čađenović, izvršni direktor Elektrodistributivnog sistema Crne Gore, Radoš Kastratović, advokat i predsjednik Crkvene opštine Podgorica, Jasna Jovanović, generalna direktorica Direktorata za cjeloživotno učenje, Dragan Bojović, poslanik u Parlamentu Skupštine Crne Gore, kao i mnogobrojno sveštenstvo. 

Kako su saopštili organizatori, ličnost Svetog Save temelj je duhovnog i kulturnog identiteta našeg naroda. Ukazano je na višestruki i višeslojni fundamentalni značaj Savinog djela, koje nijesu obilježile samo crkvene reforme i ustrojstvo Srpske crkve, već i snažno zalaganje za obrazovanje, mir, slogu i ljubav među ljudima.

Foto: Mitropolija

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije istakao je da svetosavske svečanosti nijesu samo spomen na jednu istorijsku i svetu ličnost, već živo i savremeno duhovno okupljanje vjernog naroda oko Gospoda Isusa Hrista. 

“Kada se sabiramo oko Hrista Gospoda, a u spomen Svetog oca našega Save, prvog arhiepiskopa srpskoga, od koga su zablistali božanski darovi i mi se trudimo da Hristu Bogu radi njegovog svetitelja prinesemo najljepše što ima. Zato nas ove naše svetosavske svečanosti tako svijetle, lijepe i dragocjene. Objedinjuje nas Sveti Sava i sve nas privodi u naručje Hristovo. Kao što je to činio, dok je hodao po ovoj zemlji, on to i danas čini silazeći sa neba i imajući tu slobodu kod Boga da nas sve zastupa i rukovodi, da nas i danas objedinjuje i osvećuje i prosvećuje“, kazao je mitropolit. 

Govoreći o istorijskim temeljima i duhovnom nasleđu, on je ukazao i na duboku vezu Nemanjića sa prostorom današnje Crne Gore, kao i na njihovu ključnu ulogu u oblikovanju srpske državnosti i crkvenog identiteta.

Posebno je istakao da autokefalnost Srpske crkve, koju je izdejstvovao Sveti Sava, nije značilo odvajanje i izdvajanje iz sveopšteg vaseljenskog pravoslavlja već puno i dostojanstveno uključenje srpskog naroda u zajednicu vaseljenskog pravoslavlja i prosvećenih naroda. Ovo nasleđe, kako je naglasio, predstavlja veliku obavezu, ali i neiscrpni izvor duhovne snage i blagoslova u vremenima brojnih iskušenja.

Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike

Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka 

Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši

“Mi smo posebno ponosni što postoji predanje, veoma zasnovano na istorijskim podacima, da su Nemanjići svojim starim porijeklom iz Crne Gore. Da su povezali, sjedinili i napravili moćnu državu od Raške i Zete i tako uzdigli srpski rod i uključili ga u zajednicu prosvećenih, prije svega pravoslavnih, ali i naroda drugih vjera prosvećenog svijeta. Najveće djelo Svetoga Save, ako se to može tako reći, osnivanje Srpske crkve i dobijanje autokefalnosti – nije bilo neko odvajanje izdvajanje iz sveopšteg vaseljenskog pravoslavlja, nego uključivanje srpskog naroda sa punim dostojanstvom u zajednicu ostalih pravoslavnih naroda i to dostojanstvo prije svega dugujemo Svetome Simeonu i Svetome Savi, ali naravno i ostalim Nemanjićima. To je veliko nasleđe koji nas obavezuje i zbog toga se trudimo da od svake godine koliko je to nama moguće, u ovim dosta teškim problematičnim vremenima uznesemo blagodarnost Svetome Savi, ali on nas koliko god se potrudimo, svaki put još više blagoslovi i osnaži i uzvrati nam i ukaže nam na put kojim treba da idemo“, zaključio je mitropolit Joanikije.

Prof. dr Jovan Delić osvrnuo se na 790. godišnjicu upokojenja Svetog Save i njegov dubok uticaj na vjerski, kulturni i politički razvoj srpskog naroda. Istićući da je ovo najveća proslava i praznik za srpski narod, akademik je podsjetio na upokojenje Svetog Save u bugarskoj prestonici Trnovu, u palati cara Asena, opisujući ga kao najvažniju ličnost u srpskoj istoriji, koja je za života priznata kao apostol i sljedbenik Hrista.

Delić je posebno ukazao na višestruke doprinose Svetog Save kao reformatora, pisca, diplomate i apostola srpskog naroda, naglasivši da je Sveti Sava ustanovio srpski jezik kao četvrti sveti liturgijski jezik, nakon hebrejskog, grčkog i latinskog, čineći ga prvim modernim jezikom koji je stekao ovaj status prije ostalih zapadnoevropskih jezika.

“Ovo dostignuće je dokaz izuzetne diplomatske i duhovne moći Svetog Save na različitim dvorovima i vjerskim centrima”, rekao je Delić. 

Upozorava i na važnost očuvanja tradicije Svetog Save, ističući da bez odgovarajućeg staranja, neko sa strane može preuzeti kontrolu u mnogim važnim aspektima društva, kao što se već i događalo u prošlosti.

“Spaljivanje moštiju Svetog Save od strane Osmanlija 1594. godine, tokom srpskog ustanka, trenutak je kada je duhovno prisustvo Svetog Save postalo još snažnije i sveprisutnije među srpskim narodom. To je gađaj koji je na kraju ojačao, a ne umanjio duhovni uticaj Svetog Save”, naveo je Delić.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su harmonikaš Petar Balaban, narodni guslar Željko Vukčević, hor i orkestar „Sveti apostol i jevanđelista Marko“ iz Podgorice, tri sestre: Anđela Brajović, Marija i Milena Jovićević, kao i učenici Pravoslavne gimnazije “Sveti Sava“ iz Podgorice.

Komentari

0 Komentara
Уграђене повратне информације
Погледај све коментаре

Sport