Advokat Zdravko Begović ocjenjuje da u slučaju presude Vesne i Miloša Medenice nije moglo doći do “curenja informacija”.
“Teza da je iz suda došlo do curenja informacija ne leži. Svi branioci u tom predmetu, pa čak i okrivljeni su znali 100 posto da će Miloš Medenica biti osuđen na visoku zatvorsku kaznu i da će mu nakon izricanja presude biti donešeno rješenje o određivanju pritvora. Tu nema nikakve dileme i curenje informacija tu ne dolazi u obzir. Njemu se na teret stavio veliki broj ozbiljnih krivičnih djela i očigledno je bilo da će biti osuđen. Ko je bio zadužen i da li je neko morao da zna tu jednu činjenicu i da isprati sve to, neka utvrde nadležni državni organi”, istakao je Begović.
Begović: Zakon nije dozvoljavao elektronski sistem praćenja
Komentarišući bjekstvo Miloša Medenice, Begović navodi da Zakon o krivičnom postupku jasno kaže da je o mjerama nadzora dužna da se stara Uprava policije i da tu više nema o čemu da se priča.
“Sud kad donese mjeru nadzora on obavještava Upravu policije, koja sprovodi tu mjeru. U pravu je direktor policije kada navodi da nije lako 24 sata obezbijediti takvu osobu za mjeru koja može da traje mjesecima. Zakon nije dozvoljavao elektronski sistem praćenja i nije mogla da se stavlja nanogica do donošenja presude”, objasnio je Begović.

Navodi da je danas dobio odluku kojom je Vesni Medenici izrečena mjera nadzora.
“Medenica je prvoestepenom odlukom oglašena krivom i osuđena na kaznu zatvora 10 godina, kao i da je dužna da plati novčanu kaznu. Takođe, izrečena je mjera nadzora – napuštanje boravišta, odnosno Kolašina gdje živi, oduzimanje putne isprave i javljanje OB Kolašin svakih 15 dana. Može se reći da je mjera nadzora sačinjena na vrlo korektan način i razlozi u njoj su opravdani za izricanje te mjere. Medenica se uredno odazivala na pretrese i nijednom nije prekoračila izrečene mjere”, kazao je Begović.
“Plašim se da se situacija u vezi bjekstva Miloša Medenice ne obruši na Vesnu”
Apelacioni sud će, kako kaže, odlučivati po žalbi specijalnog tužioca, ali da ne bi trebalo da promijeni mjeru nadzora i trebalo bi da odbije žalbu tužilaštva kao neosnovanu.
“Plašim se da se situacija i predstava u vezi bjekstva sina Vesne Medenice ne obruši na nju i da se taj odijum javnosti ne manifestuje odlukom Apelacionog suda da upravo zbog toga nju treba poslati u Istražni zatvor”, istakao je avokat bivše predsjednice Vrhovnog suda.
Ističe da se stogo mora poštovati pretpostavka nevinosti, kao i da pritvor nije mjera kojom se izdržava kazna, već samo mjera kako bi se nesmetano vodio krivični postupak.
Begović je naveo da je potvrda njene namjere da se neće dati u bjekstvo i to što se pasoš Medenice tokom cijelog postupka nalazio kod nje do objavljivanja presude.
“Crna Gora mora da posveti pažnju sistemskoj organizaciji pravosudnog sistema. U jednom trenutku smo došli u situaciju da u specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici imamo svega šest sudija. U predmetima organizovanog kriminala gdje se pojavljuje specifičan vid kriminala i gdje su sve sudije imale po 27-28 predmeta zaduženih za godinu, a njihove kolege u regionu po jedan ili dva predmeta. U takvoj situaciji se očekivalo da se donesu presude i ispoštuju rokovi od tri, tri i po godine. Posljednje godine povećan je broj sudija i sada se funkcioniše na bolji način, ali to je samo sitnica u odnosu na ono što je trebalo raditi. Viši sud ima samo dvije sudnice, a davno su ministri obećali Palatu pravde”, kazao je Begović.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori nedostaje 36 sudija i dva predsjednika suda.
“Sudija u Osnovnom sudu ima platu 1.200 eura, a to je previše mala plata za težinu posla. Mladi su u svakom smislu demotivisani da se bave tim poslom i to je veliki problem Crne Gore”, istakao je Begović.
Mrdović: Medenica je zaslužila kaznu od 40 godina
Izvršna direktorica Agencije za socijalnu pravdu Ines Mrdović smatra da u slučaju presude Vesni Medenici pravda nije zadovoljena.
„Naročito ako imamo u vidu da je u danu izricanja presude prvooptuženo lice, sin Vesne Medenice, postao nedostupan državnim organima, odnosno pobjegao. Pravda nije zadovoljena, u smislu što je Vesna Medenica trebalo da bude bastion crnogorskog sudstva, a vidimo da ona to nije bila. U tom simboličnom smislu i imajući u vidu razmjere urušenosti sudskog sistema Vesna Medenica bi zaslužila kaznu od 40 godina“, kazala je Mrdović.
Ona je dodala da bi kaznena politika trebalo da je stroža i radikalnija.
„Naročito imajući u vidu da je država u proteklim decenijama poharana, te da su iznjedrena dva kriminalna klana koja su međunarodno prepoznata. Kazna za stvaranje kriminalne organizacije je do 12 godina, za člana kriminalne organizacije osam godina. To su mali rasponi kazni predviđeni u krivičnom zakonodavstvu imajući u vidu da imamo ozbiljne kriminalne grupe, te da se svako malo dešava ubistvo, da u danu kada se izriče presuda prvooptuženi može da pobjegne. Vidimo koliko toga ne funkcioniše i koliko je kazneni okvir naklonjen kriminalnim organizacijama, a ne ukupnom javnom interesu“, kazala je Mrdović.

Mrdović smatra da je Vesna Medenica u času izricanja prvostepene presude trebalo da bude upućena u pritvor.
„To je najmanje što je trebalo da bude učinjeno kaoo poruka cjelokupnoj crnogorskoj javnosti i kao poruka međunarodnoj zajednici jer smo mi država koja trči posljednje korake ka članstvu u EU. Treba da pokažemo da smo zemlja koja može da isporuči pravdu, ne samo prema običnom građaninu nego naročito prema onima koji su bili na vrhu piramide, na vrhu ljestvice i koji su najviše zaslužni što se u međunarodnim krugovima percipiramo kao država u kojoj vladavina prava ne postoji“, ocijenila je Mrdović.
Mrdović je istakla da u crnogorskom sudstvu danas imamo jako lošu situaciju.
„Nosioci sudskih vlasti otvoreno govore da nema dovoljnog interesovanja za sudijske funkcije. Da nemaju dovoljan broj saradnika, da nemaju dovoljan broj pripravnika, da nema dovoljno zainteresovanih koji s ejavljaju na oglasima. Vi iamte u ovom času situaciju da ljudi obavljaju funkija koja je nekada bila prestižna, biti sudija je bila čast. Upravo su sudijej te koje su degradirale svoju profesiju, kada vi urušite profesiju onda vam je to rezultat da nama viđe inetresovanja jer niko viđe niko neće da budi u branši u kojoj neko vrši pritisak na vlast i vi ne možete da se bavite svojim poslom na način na koji treba da se bavite“, kazala je Mrdović.
Miloš Medenica je bjekstvom, ističe Mrdović, bacio državi rukavicu u lice.
„Mislim da država treba da odgovori na to, da promptno zakonski reaguje i da se odmetnicima od pravde i zakona oduzme imovina koju imaju. Bez obzira da li je ta imovina legalno stečena ili nelegalno. Neko će reći privatna svojina je neprikosnovena ali ako ste vi odmetnik od zakona, dakle, država vas kažnjava zatvorom, zbog generalne prevencije da drugi ne bi tako nešto, zbog specijalne prevencije da vi to lično ne radite. Mislim da bi predstavnici i vlasti i opozicije trebalo da izglasaju zakon gdje bi se predvidjelo da se onima koji su odmetnicima od pravde oduzme imovina, i da to može da se primjenjuje retroaktivno“, kazala je Mrdović.
Čarapić: Nedonošenje presude bila strategija odbrane od početka
Kada je riječ o slučaju Vesne Medenice poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je kazao da ne možemo govoriti o izolovanom slučaju, kao i da se radi o osobi koja je bila u tri mandata na čelu pravosuđa, od čega je, po njegovim riječima, jedan bio protivsuprotan Ustavu. Takođe, kako je pojasnio, zbog toga je Crna Gora dobila neformalnu klauzolu balansa sa pregovorima sa EU, te da je trebalo da prođe dugo vremena da pregovori otključaju.
„Presuda Medenici je problem zarobljenog sistema koji je dozvolio zarobljavanje. Prvostepena presuda nije presuda cijelom pravosuđu, već je to signal da nešto nije bilo kako treba i da trebamo da izvući lekcije. Političku odgovornost za sve ovo što se desilo snosi bivša vlast. Međutim, mi kao nova vlast imamo odgovornost da ne dajemo izgovore, već rešenja. Ne smijemo dozvoliti da se ovo ponovi“, naveo je Čarapić.
Kako dodaje, Crna Gora mora poraditi na mehanizmima kontrole.
„Inicijative Ministarstva pravde su podržane od Skupštine, ali i od novog vrha pravosuđa u pogledu vetinga. Već su napravljeni početni koraci. Određena lica u tužilaštvu i pravosuđu podnose ostavke na funkcije, tako da je moguće je da postoji dublji razlog zbog čega se to dešava. U Višem sudu trenutno imamo 14 sudija, za razliku od prošle godine kada ih je bilo šest. Sud će brže donositi presude i nećemo imati situaciju da se ne donese presuda tokom tri godine dok traje pritvor, čime raste rizik od bjekstva. Lice koje je u pritvoru izaziva odlaganje ročišta i onemogućava da se prvostepena presuda ne donese za tri godine jer ima jasan plan da nakon isteka iskoristi vrijeme da kao slobodan građanin pobjegne. To je bila strategija Miloša Medenice broj jedan za suočavanje sa pravdom u Crnoj Gori“, istakao je Čarapić.

Po njegovim riječima, veting ne može biti radikalan, iako smatra da bi tako trebalo biti.
„Na osnovu dokaza kojima tužioci raspolažu, imamo pravosnažne presude u Belgiji i Holandiji, evidentno je da će u velikom broju slučaja i Crna Gora moći da dođe do pravosnažnih presuda“, navodi Čarapić.
Mikić: Sve što se dešava dokaz da su institucije samo bili oruđe u rukama kriminalne hobotnice
Poslanik GP URA, Zoran Mikić ocjenjuje da sve što se dešava govori da su pravosudni sistem, kao i sektor bezbjednosti, ANB i brojni državni organi, samo bili oruđe u rukama kriminalne hobotnice koja je bila sprega kriminalnih klanova i vrha DPS-a.
“Oni su se u prethodnih 30 godina koristili svim mogućim državnim strukturama u saradnji sa klanovima, čime su stvorili kriminalnu hobotnicu koju pokušavamo da demontiramo od 30. avgusta”, istakao je Mikić.

Navodi da su napravljeni ozbiljni pomaci, ali da nije urađeno dovoljno, te da je moglo da se uradi više.
“Danas imamo postupke protiv čelnika više crnogorskih institucija. Postupci se vode protiv nekoliko direktora Uprave policije, podignute su i potvrđene optužnice. Protiv bivšeg direktora ANB-a se vodi više postupaka, što je jedan od najvećih postupaka u istoriji crnogorskog pravosuđa. Imamo prvostepenu presudu protiv Vesne Medenice i njenog sina. Crna Gora ima ograničen broj kadrova i to je jedan od glavnih razloga zašto ne može da se sprovede veting. Zvaničan podatak pokazuje da nam nedostaje 46 sudija i 25 državnih tužilaca. U tom sistemu nam nedostaje 70 ljudi, a ujedno su ljudi i potpuno demotivisani da se prijavljuju”, istakao je Mikić.
Komentarišući bjekstvo Miloša Medenice, Mikić navodi da smo prethodnih dana imali prebacivanje odgovornosti institucija, što je, kako kaže, nedopustivo.
“Kulminacija svega su snimci, koji su potpuno izrugivanje pravde i bezbjednosnog sistema, ne ulazeći u to kako su dospjeli na društvenim mrežama i jesu li AI ili ne. Šest dana je od bjekstva Medenice, a niko ne priča o odgovornosti. Očigledno je da institucije ne funkcionišu i da imamo institucionalnu krizu na više nivoa”, poručio je Mikić.
Prema njegovim riječima, uređaji za elektronski nadzor Uprave policije i MUP-a, kako nezvanično saznaje, ne funkcionišu, za razliku od onih koje posjeduje Ministarstvo pravde, te da bi time trebalo da se bavi javnost.
Mikić navodi da bi u ovom slučaju trebalo da se donese pravosnažna presuda mnogo brže nego što to javnost očekuje, jer je ovaj predmet mnogo važan za zatvaranje Poglavlja 23.




































