Cijene hrane u svijetu padaju već mjesecima

Cijene hrane u svijetu padaju već mjesecima

Cijene hrane na svjetskom tržištu pale su u januaru peti mjesec zaredom, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

Pad cijena prvenstveno je rezultat nižih međunarodnih cijena mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su tržišta žitarica i biljnih ulja zabilježila mješovite, ali uglavnom stabilne trendove.

Prema izvještaju FAO-a, Indeks cijena hrane u januaru je zabilježio pad kako u odnosu na prethodni mjesec, tako i u poređenju s istim periodom prošle godine, što ukazuje na nastavak smirivanja globalnih prehrambenih tržišta.

Stabilnost na tržištu žitarica

Kada je riječ o žitaricama, FAO navodi da su obilne zalihe pšenice u Evropi i crnomorskoj regiji imale ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti tržišta. Time su ublažene zabrinutosti izazvane vremenskim uslovima koji trenutno utiču na usjeve u fazi mirovanja.

Ovakva struktura ponude omogućila je da cijene žitarica ostanu relativno stabilne, bez većih poremećaja na međunarodnom tržištu.

Biljna ulja: Mješoviti trendovi

U sektoru biljnih ulja zabilježena su različita kretanja. Cijene suncokretovog ulja porasle su zbog ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Evropskoj uniji ostalo dobro snabdjeveno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom periodu.

FAO ocjenjuje da su ovi faktori doveli do umjerenih cjenovnih promjena, bez ozbiljnijih poremećaja na regionalnim tržištima.

Pad cijena mesa i mliječnih proizvoda

Cijene mesa nastavile su blagi silazni trend, podstaknute stabilnom globalnom ponudom. Istovremeno, cijene mliječnih proizvoda zabilježile su izraženiji pad, naročito kada je riječ o siru i maslacu, zahvaljujući dovoljnim zalihama na tržištu.

Upravo su ova kretanja u sektoru mliječnih proizvoda i mesa imala značajan uticaj na ukupno smanjenje FAO indeksa cijena hrane.

Rekordna proizvodnja žitarica u 2025?

Najnovije FAO prognoze ukazuju da bi globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini mogla dostići rekordne nivoe, uz rast zaliha svih glavnih kultura. Očekuje se i da će odnos globalnih zaliha i potrošnje porasti na najviši nivo od početka 2000-ih, što se smatra važnim signalom jačanja otpornosti globalnog sistema snabdijevanja hranom.

Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike

Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka 

Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši

FAO upozorava: Stabilnost nije garancija

Uprkos pozitivnim pokazateljima, FAO upozorava da se trenutna stabilnost tržišta ne smije tumačiti kao trajno smanjenje rizika. Ovi povoljni trendovi u velikoj mjeri zavise od dobrih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i stabilne dostupnosti poljoprivrednih inputa.

Globalna tržišta hrane, kako se navodi, i dalje ostaju osjetljiva na iznenadne šokove – od klimatskih poremećaja do geopolitičkih i logističkih izazova.

AMIS: Tržišta stabilna, ali ranjivost ostaje

Slične zaključke donosi i Agricultural Market Information System (AMIS), koji djeluje pod okriljem FAO-a. U svom najnovijem mjesečnom izvještaju Market Monitor, AMIS konstatuje relativnu stabilnost međunarodnih tržišta glavnih prehrambenih kultura, uz naglašenu otpornost i fleksibilnost u posljednjem periodu.

Ipak, upozorava se da ta stabilnost u velikoj mjeri proizlazi iz povoljne kombinacije obilnih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i adekvatne dostupnosti đubriva, te da bi bilo pogrešno zaključiti da su globalna tržišta prehrambenih sirovina sada strukturno manje ranjiva na buduće šokove.

Komentari

0 Komentara
Уграђене повратне информације
Погледај све коментаре

Sport