Novinarka Dušica Tomović ističe da bi svi trebalo da budu građani ove zemlje, bez obzira koja su etnička grupa.
“Uvijek je ta napetost dodatno veća pred izbore. Čini se da smo opet ušli u neki pik – krenulo je sa Botunom, izlaskom partije Milana Kneževića iz vlasti i mislim da će se to samo pojačati u narednom periodu. Pojačano je pisanje o tome u srpskim medijima bliskim vlasti. Problem koji ja vidim u medijskom izvještavanju u Crnoj Gori je što se samo jedan segment toga naglašava, a to su mediji u Srbiji i kako oni izvještavaju o srpskoj zajednici, dok o drugim centrima i susjednim država možemo rijetko da vidimo u našim medijima”, kazala je Tomović.
Ona smatra da kada krenu priče o svemu ovome i nacionalizmu, to je znak da se približavaju izbori.
“Sudeći prema svemu što se dešava i kampanji, ne bi bilo čudno da izbore imamo i prije nego što je planirano”, kazala je Tomović.
Komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se srpstvo brani u Botunu, kroz osporavanje ekološkog projekta, Tomović navodi da je Botun primjer manipulacije kako njega i ljudi oko njega, tako i onih koji su ga najviše branili.
Ona ističe da su uvijek bile veze DPS-a i SNS-a, kao i njihova saradnja, te da “poslovni odnosi nikad nisu ni prestali”.
“Prema nekim informacijama koje sada imam, neke karike koje su malo oslabile ponovo se uspostavljaju između biznisa, biznismena i političara bliskih DPS-a i SNS-a. Ne smijemo zaboraviti ni kakva je izjava Vučića bila nakon lažnog državnog udara i kako je objašnjavao da je on lično vidio šta su ti ljudi htjeli da urade da ubiju Mila Đukanovića. Zbog toga često i pitam kako su pojedini ljudi mogli to da zaborave i kako je došlo do tog preokreta”, kazala je Tomović.
Rovčanin: Srbi u Crnoj Gori su svoji na svome i utkani u temelje državnosti
Funkcinoer Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, kazao je da Srbi u Crnoj Gori nisu dijaspora i to ne mogu biti.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
„Ta teza može da se testira i sa određenim pravnim okvirom, pravnom argumentacijom, sa istorijskim okvirom, ali sa bazom ostalih činjenica. Dijasporu čine građani koji su doseljeni iz druge države u jednu državu koju nisu ni stvarali, niti imaju ikakav kulturološki, identitetski ili bilo kakvu bliskost sa tom državom u namjeri da se njoj nastane, privremeno žive i održavaju veze sa svojom matičnom državom. Srbi u Crnoj Gori nisu uvezeni, nisu niodakle došli, oni su ovdje svoji na svome“, kazao je Rovčanin.
Dodao je da su Srbi u Crnoj Gori utkani u temelje državnosti.
„I kroz pravne tekovine i kroz istoriju. Nijedan narod ne može biti problem. Svi narodi su sinovi i ćerke ove države i moramo da imamo jenako poštovanje prema svima“, kazao je Rovčanin.
Rovčanin se dotakao i istorije pominjujući prve pravne izvore kao što su Stega i ujedinjenje Crne Gore i Brda.
„To je zasnovano na jednom srpstvu tog vremena koje je postojalo. Idemo i u period Njegoša. Niko ne može reći da su Petrovići okupatori, oni su oslobodioci ove države, oni su je gradili, jačali, širili, kulturno i istorijski oppemenili. Da se danas ponosimo. Za vrijeme Njegoša imamo dva udžbenika – srpski bukvar za crnogorsku crvkenu i građansku mladež i srpsku gramatiku, pa do modernijeg doba i Petra Lubarde. To su duboki korijeni utemeljeni u državi, da ne postoji nijedna pravna ili istorijska činjenica koja može reći da su Srbi u Crnoj Gori dijaspora“, kazao je Rovčanin.
Kazao je da se uplitanjem politike poprima druga dimenziju.
„DPS je gradio čitav niz svoje poltiičke strukture upravo na toj tezi – da su Srbi problem, a ne rješenje, da su oni uvezeni i žele da ruše državu. Na taj način je homogenizovao svoje birače, napravio nacionalne rovove. Kada prođe epoha diktatorske vladavine i kada dođe konačno sloboda, onda se definitivno u toj slobodi može govoriti i o pravnim i o istorijskim činjenicama koje urušavaju čitav koncept koji je stvorila Demokratska partija socijalista“, kazao je Rovčanin.
Rovčanin je kazao da se mediji vrlo često bave narodima u Crnoj Gori, ali i da je sada bolja ravnoteža gdje nema diskiminacije.
„Smatram da Crna Gora treba da se izdigne i da gradi prijateljske odnose sa svima u regionu. Nema diskriminacije kada je u pitanju bilo koji narod i bilo koja nacija. To isto ne bi mogli reći za vrijeme vladavine DPS-a. Tu imamo grubu diskriminaciju srpskog naroda i to se može i relevantnim podacima dokazati. Imate studiju Građanske alijanske iz 2016. godine, koja pokazuje da je procenat zaposlenih Srba u javnim upravama i državnim organima 11 odsto. Imate čak i zvaničan podatak Vlade koju je vodila DPS, gdje oni govore o procentu od 7,30 odsto. To je u odnosu na ukupan broj Srba na popisu – poražavajući podatak u tom momentu. Do tog podatka je dovela izgradnja jedne politike koja je pronalazila lakši put i lakši način da dođe do politički poena i namjerno je stvorila diskriminaciju. Ta ideološka diskmriminacije se najprije zasnivala na poženljnosti. Poželjno je da je ovog naroda manje“, kazao je Rovčanin.
On je kazao da Crna Gora kao država ne smije dozvoliti instrumentalizaciju identitetskih pitanja.
„Ideološko – identitetska pitanja su nadpolitička, nadpartijska“, kazao je Rovčanin.
Istakao je da aktuelna vlast nije donijela nijedan akt iz oblasti javnih politika koji bi se mogao prepoznati kao određena instrumentalizacija bilo čega.
„Svaki akt koji je donešen u domenu javnih politika zasnovan je prije svega na principima da se svima obezbijede jednaka prava svakom narodu“, kazao je Rovčanin.
Tomić: Srbi u Crnoj Gori su autohtoni narod
Istoričar Spasoje Tomić smatra da su Srbi u Crnoj Gori autohtoni narod i da su izgrađivali ovu zemlju.
“Možemo da idemo još dublje u istoriju, što niko ne može da pobije. Niko nije mogao da kaže knjazu Danilu da on ne stavi u svoj zakonik 1855. godine da u Crnoj Gori nema nikakve druge narodnosti do srpske i jedine vjere istočno-pravoslavne i da se toga moraju pridržavati Crnogorci i brđani, koje tada posmatra kao geografski pojam, a srpsku nacionalnost i narodnost posmatra kao nacionalnost, što je znak da su Srbi izgrađivali Crnu Goru i da je Crna Gora bila srpska država. Kralj Nikola je kasnije nastavio tu priču”, kazao je Tomić.
Ističe da je današnja Crna Gora 2006. godine izgrađena na antisrpskom narativu i priči kako je ona građanska.
Tomić navodi da se Srbi u Crnoj Gori bore za prava koja im pripadaju, a koje je, kako kaže, DPS počeo oduzimati prije referenduma – oduzimanjem srpskog jezika i preimenovanjem u maternji.
“Imali smo nedemokratsku vlast, koja je nakon popisa 2003. godine odlučila da izbaci jezik kojim govori skoro 63 odsto, a što je bio korak do uvođenja crnogorskog. Mi želimo da imamo srpski jezik kao službeni jezik i ne bi bili prva država koja ima više službenih jezika”, istakao je Tomić.
On smatra da bi gradonačelnik Podgorice trebalo da ima “mekši” stav kada je riječ o Botunu, projektu koji, kako kaže, ima mnogo mana.
Tomić poručuje da se identitetska pitanja moraju rješavati.
“Pitanje srpskog jezika, dvojnog državljanstva, trobojke kao narodne zastave, kao i himne gdje treba izbaciti sporne stihove, moraju se rješavati. Ukoliko se to ne desi u nekom periodu koji nije dug, imaćemo polarizaciju društva. Ne bih da upoređujem sa Ukrajinom, ali takav scenario se dogodio tamo, a znamo do čega je sve to dovelo. Polarizacija u Crnoj Gori može dovesti mnogo veću nestabilnost nego što je sada imamo. Stvari ne možemo gurati pod tepih”, kazao je Tomić.
Grubač: Srbi u Crnoj Gori nisu dijaspora i sama Srbija ih prepoznaje kao Srbe u regionu
Politički analitičar Vojin Grubač je kazao da se Srbi dijele na dvije grupe – Srbi u regionu i na dijasporu, ali i da sama država Srbija Srbe u Crnoj Gori prepoznaje kao Srbe u regionu.
„Sama Srbija kao država konstatuje da to nije dijaspora, već da su to Srbi u regionu. Matica je više vezana za kulturu nego konkretno za državu. I to pitanje mora biti iznijansirano. Ako maticu tretiramo kao centar moći kjoi rješava pitanja srpskog naroda na Balkanu ili svijetu, takav centar, u ovom momentu,uopšste ne postoji. To nije Beograd, to nije „srpski svet“, za koji smatram da je praetorijaska garda predsjednika Srbije, koja sve radi kontra srpskih interesa. Oni se fokusiraju tamo gdje Srbi imaju manje problema. Režim u Beogradu se fokusira na Crnu Goru i Repibliku Srpsku gdje uopšte nisu potrebni, a nema ih tamo gdje su potrebni“, kazao je Grubač.
Grubač ističe da je pitanje jezika, zastave i himne pitanje, ne samo Srba, već i Crnogoraca.
„Ne vidimo mehanizme kako doći do nekog cilja. Mislim da će ovo pitanje doći na dnevni red. Moram istaći da je Lukšić 2012. godine predlagao da se trobojka zakonom reguliše kao predsjednička zastava, da se koriste samo dvije strofe himne i da se pitanje službenog jezika riješi, što je opozicija tada to odbila. Ako je DPS mogao tada dati predlog da se trobojka proglasi predsjedničkom zastavom, oni nisu u dobroj situaciji da se sada izmanevršiu iz te priče da ništa nije bilo – bilo je“, kazao je Grubač.
Ovo pitanje koje je pokrenuo DNP, treba da pokrene neko drugi.
„Može biti NSD, Demokrate, mogu biti PES – Demokrate – NSD“, istakao je Grubač.
On je kazao da Milan Knežević poteže pitanje kolektora, a da se potom nadovezuje sa pitanjima zastave, jezika i himne.
„Kako je moguće da jedan čovjek traži od sadašnje parlamentarne većine da mu podrži taj zakon koji će biti u proceduri uskoro, kada on tu Vladu naziva krvavom vladom. Znači on traži da mu krvava Vlada i krvavi poslanici većine izglasaju zakon. On tu vladu naziva antisprskom. Vi predlažete neki zakon i vrijeđate i Vladu i većinu. Ja mislim da čovjek koji Vladu naziva antisrpskom i krvavom, a samim tim je njihov predstavnik, nema pravo da išta traži od njih“, kazao je Grubač.
CIjelu emisiju možete pogledati na linku:
