Pritom je kurs eura skočio 1,7 posto, na 1,1720 dolara, blizu najviše vrijednosti od septembra 2021. godine. Američka je valuta oslabila i u odnosu na japansku, za 1 posto, pa je cijena dolara skliznula na 144,65 jena.
Već duže vrijeme dolar je pod pritiskom zbog nejasne, hirovite carinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tokom izraelsko-iranskog rata dolar je ponešto ojačao jer se tradicionalno smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena. No, početkom prošle nedelje, kada su te dvije zaraćene zemlje postigle dogovor o primirju, dolar se ponovno našao pod pritiskom.
Tim više što su zaredale špekulacije da će američka središnja banka zbog usporavanja rasta ekonomske kamatne stope smanjiti oštrije nego što se očekivalo. Naime, kako je u prvom tromjesečju američki bruto domaći proizvod (BDP) pao za 0,5 posto godišnje, dio ulagača očekuje tri reza kamatnih stopa Feda u ovoj godini, počevši već od srpnja.
Doduše, na tržištu se procjenjuje da postoji samo oko 20 posto šanseda Fed smanji kamate u julu, a znatno više da će to učiniti u septembru. Osim toga, znatno su veći izgledi da će kamate biti smanjene u dva, a ne tri navrata do kraja godine. No, špekulacije o oštrijem rezu kamata podgrijavaju neki službenici Feda koji poručuju da povećanje carina nije osjetnije uticalo na rast inflacije te stoga ima prostora za smanjenje kamata.
Osim toga, Tramp stalno poručuje da kamate treba srezati pod hitno, pa tako vrši pritisak na predsjednika Feda Jeromea Powella koji, pak, ponavlja da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata, da je dobro pozicioniran da bi mogao pričekati podatke o tome kako je povećanje carina utjecalo na gospodarstvo i inflaciju.
