Podaci istraživanja pokazuju da nešto manje od polovine građana/ki (45,4 odsto) smatra da društveno stanje u zemlji nije zadovoljavajuće, dok je svega 22,2 odsto onih koji su zadovoljni.
“Čak 53,7 odsto građana smatra da je Crna Gora „duboko podijeljena zemlja“, dok samo 20,9 odsto ne dijeli to mišljenje. S druge strane, svaki peti građanin/ka vjeruje da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok polovina građana/ki (52 odsto) sa tim nije saglasna. Posebnu zabrinutost izaziva nalaz da 45,7 odsto ispitanika/ca smatra da se protiv trenutne društveno-političke situacije treba boriti „svim sredstvima“, što implicira prihvatanje širokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja”, dodaje Gvozdenović.
Istovremeno, 40,7 odsto građana/ki dijeli uvjerenje da političke elite doprinose radikalizaciji javnog mnjenja, naspram 21,4 odsto koji su protiv takve ocjene.
“Dok 39,3 odsto ispitanika/ca navodi da se plaši za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih u našoj državi, 32,2 odsto ne dijeli tu zabrinutost. Starije generacije pokazuju viši stepen nezadovoljstva stanjem u Crnoj Gori, što može ukazivati na akumulirano razočaranje. Manjinske zajednice, posebno Bošnjaci i Albanci, izražavaju veću zabrinutost u odnosu na većinske etničke grupe – više od dvije trećine njih smatra da društveno stanje nije na zadovoljavajućem nivou”, dodaje Gvozdenović.
Kako se dalje navodi u saopštenju, ovi nalazi ne ukazuju nužno na prisustvo političkog ekstremizma, ali snažno govore o opštem društvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populističku retoriku i polarizujuće narative, odnosno o stanju koje se po potrebi može instrumentalizovati.
“Takvi uvidi su posebno važni u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore, jer ukazuju na potrebu za odgovornim političkim djelovanjem, otvorenim dijalogom i jačanjem povjerenja u institucije”, navodi se.
U okviru istraživanja sproveden je eksperiment u kojem su političke izjave namjerno pogrešno pripisivane akterima iz suprotnih političkih tabora, kako bi se testirala otpornost građana/ki na manipulaciju izvorom informacije.
“Rezultati pokazuju da građani u velikoj mjeri vrednuju političke poruke na osnovu identiteta govornika, a ne na osnovu sadržaja same izjave. Umjesto da ocjenjuju poruke prema argumentima koje nose, ispitanici ih prihvataju ili odbacuju u skladu sa svojim političkim i etnonacionalnim opredjeljenjima. Na primjer, dešava se da izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbacuju ukoliko se ona predstavi kao izjava političara iz koalicije Za budućnost Crne Gore, i obrnuto”, kaže Gvozdenović.
To, dodaje, upozorava na ranjivost javnog prostora u Crnoj Gori na manipulacije, ali i na duboku političku i etničku polarizaciju koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o datoj informaciji.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
“Nalazi istraživanja podsjećaju na neophodnost razvoja medijske i digitalne pismenosti, ali i zajedničke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i odgovorne političke komunikacije”, zaključuje.
Istraživanje je urađeno u periodu od 16 do 24. maja, na uzorku od 1000 ispitanika.
