Ovaj datum, trinaesti jul, poseban je, kako je kazala, po svom dvostrukom značaju – jer je tada, davne 1878. godine, Crna Gora na Berlinskom kongresu priznata kao nezavisna i suverena država, a potom, 1941. godine, narod Crne Gore digao je znameniti ustanak protiv okupatorskog jarma u Drugom svjetskom ratu. Danas, ovaj dan ostaje trajni simbol nepokorivosti, slobodarstva i antifašizma.
“Ovaj veliki praznik svjedoči o nepokolebljivoj odlučnosti naroda da čuva slobodu i dostojanstvo. Prisjećajući se hrabrosti naših predaka, koji su, vođeni idealom slobode i vjerom u pravednost, podnosili najveće žrtve da bismo mi danas živjeli u miru i dostojanstvu, iskazujemo svoju zahvalnost i obavezu da čuvamo plamen slobode koji su oni upalili”, kazala je Borovinić Bojović.
Poštovanje prema sopstvenom nasljeđu, kako navodi, potvrđujemo time što danas Crnu Goru smjelim koracima vodimo ka zajednici evropskih naroda, čijim smo vrijednostima oduvijek pripadali i kojima težimo kroz proces evropskih integracija.
“Neka nam uspomena na slavne pretke bude trajni podsjetnik da smo dužni čuvati mir i jedinstvo i složno se suočavati s izazovima vremena”, istakla je Borovinić Bojović.
