„Ljubav prema hemiji je počela baš rano. Nekako se pojavila kao produžetak onog dječijeg nastojanja da se objasni svijet koji nas okružuje. Hemija je nudila idealan način da se objasni svijet. “Pogotovo nama u najmladjem uzrastu eksperimenti budu najzanimljiviji. Promjena boje, izdvajanje gasa i dan danas me oduševljavaju, dan danas”, ističe Damjanović.
Aleksa je na hemijskim olimpijadama učestvovao tri puta, ali ovogodišnja u Dubaiju bila je najuspješnija.
“Osjećaj je bio nevjerovatan, kruna moga školovanja. To znanje je akumulirano od prvog do četvrtog razreda. Čast mi je da je moja medalja prva crnogorska medalja na Međunarodnoj hemijskoj Olimpijadi”, navodi Damjanović.
Iza medalje stoji tim profesora koji su godinama posvećeni pripremama olimpijaca. Pored stručnog znanja, njihov zadatak je i da učesnicima obezbijede uslove od laboratorija do prevoda zadataka, kazao je Aleksin mentor i profesor Željko Jaćimović.
”Uh, ponosni smo. To je prva medalja iz hemije. Puno rada, truda. Alekse – njegova je medalja. Mi pomažemo i stvaramo uslove da jedan mladi čovjek koji posjeduje znanje iskaže rezultat. Posebno u godini kada se otvara studijski program hemije na Univerzitetu , to je velika stvar za nas hemičare”, ističe Jaćimović.
Prema riječima Jaćimovića, podrška drzave postoji, ali može biti i bolja, jer mladi ljudi koji ulažu veliki trud, to i zaslužuju.
“Ako neko osvoji bronzanu medalju u konkurenciji 92. zemlje, njega država treba da pazi kao malo vode na dlanu”, poručuje Jaćimović.
Jaćimović navodi kako Ispitni centar i Ministarstvo godinama podržavaju ovu Olimpijadu.
”Tim za pripremu činili su pored mene i prof. Bigovića, docentkinja Milica Kosović Perutović, Ana Mišurović i Marija Kaluđerović. Na Olimpijadi 60 odsto poena nosi praktični dio, a 40 teorijski. Bez eksperimenta nema dobrog rezultata – Kinezi, Singapurci, Amerikanci su ozbiljna konkurencija i biće bolji od vas”, ističe Jaćimović.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Iza svakog Aleksinog uspjeha stajala je podrška-porodice, mentora i profesora. A ono što ga, kako kaže, nosi dalje jeste unutrašnji balans između ljubavi prema nauci i upornosti u radu.
„Mnogi kažu-birajte ono što volite. Ja sam to izabrao. Potrebno je naći balans. Veliki talenat jeste prednost, ali ako se ne njeguje – biva protraćen. Ljudi koji ne vježbaju dovoljno neće uspjeti. Balans i upornost su ključ”, poručuje Damjanović.
Iako na jesen počinje sa studijama medicine, hemija će, kaže, uvijek biti važan dio njegovog puta.
”Koliko god je sistem mali, trudi se da stimuliše takmičare i profesore hemije. Otvara se studijski program hemije, što je veliki korak. Drzava, ipak, posvecuje pažnju. Volio bih da se u školama više eksperimentiše, jer tada djeca zavole hemiju, ako do tada nijesu sami uspjeli. Ipak, ja sam odlučio da upišem medicinu. Imao sam porodičnih razloga, ta profesija mi se dopada”, ističe Damjanović.
Uspjeh Alekse Damjanovića nije samo lična pobjeda, već poruka da Crna Gora ima potencijal da stane rame uz rame sa svjetskim. Mladi uspješni hemičar nas podsjeća da vrijedi ulagati u nauku, jer upravo tu počinju prave promjene.
