Taj monetarni “status kvo” okončava niz smanjenja kamatnih stopa koji je započet prije godinu dana, kada je ECB odlučila da postepeno smanjuje troškove zaduživanja kako bi podržala pad inflacije.
Tempo rasta potrošačkih cijena stabilizovao se oko cilja ECB-a od dva odsto, nakon što je dostigao rekordne nivoe poslije pandemije korona virusa i početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Ublažavanje inflacije i ohrabrujući znaci na frontu rasta stavljaju ECB “u dobru poziciju da se pozabavi turbulencijama i rizicima koji će se pojaviti u narednim mjesecima”, rekla je predsjednica ECB-a Kristin Lagard novinarima poslije saopštenja o kamatnim stopama.
Ona je izrazila očekivanje da će brzo da se riješi “krajnja” neizvjesnost za svjetsku privredu koja se suočava sa trgovinskom ofanzivom američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovim carinskim mjerama.
Čuvari eura “čekaju, nadajući se većoj jasnoći o ekonomskim izgledima i implikacijama trgovinskih pregovora između EU i SAD”, rekao je glavni ekonomista EFG banke u Cirihu Štefan Gerlah.
Poslije pregovora obilježenih preokretima i nezgodama tokom proteklih nekoliko nedjelja, trgovinski sporazum između EU i SAD izgleda da se danas oblikuje.
Prema nekoliko evropskih izvora, sporazum predviđa carinske mjere od 15 odsto na evropski izvoz u SAD, sa izuzećima posebno za aeronautiku, žestoka pića i određene ljekove.
Tramp je iznenadio Evropsku uniju 12. jula dekretom o carinama od 30 odsto na sav uvoz iz EU počev od 1. avgusta.
Jačanje trgovinskih barijera rizikuje da zada dodatni udarac ekonomiji zone eura i da navede ECB da razmotri još jedno smanjenje kamatnih stopa poslije ljeta.
Kristin Lagard je naglasila da je “trenutno veoma teško procijeniti” uticaj carinskih kretanja na inflaciju, što čini “nemogućim” unaprijed predvidjeti tok monetarne politike ECB.
Ona je dodala da ECB prati kurs eura prema dolaru i njegov uticaj na inflaciju.
“Nalazimo se u situaciji čekanja”, rekla je ona.































