Nimanbegu radi stvari za koje procjenjuje da njemu donose političku korist kazao je Šušić gostujući u emisiji “Pressing” Gradske TV.
“Svrha borbe protiv takvih projekata na žalost nije to što će se na taj način spriječiti investicija koja sa sobom nosi opasnost ugrožavanja prirodne sredine ili betonizacije Velike plaže. Već prosto onaj najosnovniji interes ljudi koji gazduju tim resursom državnim i opštinskim i koji žele da sačuvaju tu privilegiju ili da ga sa nekim drugim investitorom valorizuju”, kaže Šušić.
Ističe da je komunikacija povodom investicija u Ulcinju bila od početka pogrešna, te da je Vlada trebalo da pripremi lokalnu zajednicu za takvu ideju.
Odbornik Evropskog saveza Budimir Mugoša istakao je da je Velika plaža vlasništvo svih građana Crne Gore.
“Kada to shvatimo onda će to biti dobro. Moramo imati građanske svijesti i hrabrosti da iznesemo svoj stav. To je projekat koji ne može da se radi tako brzo što je imanentno gospodinu Spajiću. Niko nije protiv investicija ali moraju se poštovati Ustav i zakoni zemlje, potrebno je voditi računa o generacijama koje ostaju iza nas. Sve što je nakaradno početo daje prostor mnogima da poltički profitiraju”, ocijenio je Mugoša.
Dodaje i to da ne stoji argument o promjeni demografske strukture, te da nije potrebno pozivati susjednu državu koja god ona bila da se miješa naše u unutrašnje stvari.
Kada je riječ o dvojnom državljanstvu Šušić ističe da mnogi građani usljed rigidnog važećeg zakona ne mogu da ostvare svoja prava.
“Imali smo toliko biznismena koji su sticali to pravo davanjem određenog novčanog iznosa. Evo i danas se otkriva da su krajnje problematična lica nosioci crnogorskog državljanstva, dok neki građani koji ovdje žive decenijama i ne mogu da riješe svoj problem. Prethodni režim je imao rigidan pristup pokušavajući silom da utjera građane u jedan identitetski obrazac koji su bili zamislili i ne primjećujući da su na taj način jedan dio građana istjerali iz tog obrasca i jednu ideju koja ima istorijsko utemeljenje na taj način unisštili”, kazao je Šušić.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Šušić je istakao da treba relaksirati i druga identitetska pitanja poput zastave i himne.
“Zakon o upotrebi nacionalnih simbola je toliko ograničavajući, toliko je neko strepio za taj svoj identitetski kompleks i projekat da je sve druge nacionalne zajednice, naravno ciljajući srpsku, obespravio i i omalovažio u odnosu na taj projekat izgradnje novocrnogorske nacije koja je trebalo da služi kao politička platforma vječnom održanju na vlasti”, kazao je Šušić.
On je kazao da dokle god nekog “tjerate da voli neku zastavu i himnu to će biti vrlo nategnuto”.
” I vodiće urušavanju ugleda te zastave i himne. Dokle god nekom branite da upotrebljava svoju zastavu i himnu on će je upotrebljavati a vi ćete jačati taj identitet koji više neće biti samo identitetska odrednica već će poprimati obrise inata i neće više biti konstruktivna”, kazao je Šušić.
Sa druge strane, Mugoša je istakao da dvojno državljanstva nije pitanje samo srpskog naroda već je građansko pitanje.
“Zakon o državljanstvu mora biti takav da štiti nacionalnu državu. Jedan broj građana Crne Gore imali su period kada su mogli da riješe pitanje državljanstva a što to nisu učinili pitanje je i građanske neodgovornosti. Priča da je neko diskrimisan nije baš tačna”, kazao je Mugoša.
Mugoša smatra da zakon o crnogorskom državljanstvu i treba da je rigidin.
“Dio koji se meni ne sviđa je da ANB ima pravo da da svoje mišljenje i da to više niko ne provjerava. Ali mislim da je za malu zemlju poput Crne Gore dobro da je zakon rigidan i da je do državljanstva teško doći”, kazao je Mugoša.
kada je riječ o ponovo aktuelizovanom pitanju o amblemu kapele na Lovćenu koja se našla na uniformama pripadnika Specijalne jedinice policije Mugoša smatra da je bolje birati simbole koji ne dijele.
“Možda to kod nekog pripadnika nehrišćaankske nacije može ali ne mora da izazove problem. Postavlja se pitanje koja je to kapela. Imamo jednu koju su podigli Crnogorci za Njegoša i drugu koju su napravili Karađorđevići. Teško možete naći Crnogorca koji može opravdati odnos Karađorđevića prema djedu i državi u kojoj je rođen. To su stvari koje dijele ovaj narod i ne vidim da je to toliko bitno da bi moralo ostati simbol. Ne vidim da je važno da se stalno dijelimo pa i na nivou amblema”, kazao je Mugoša.
Sa druge strane, Šušić ističe da jedna identitetska grupa u Crnoj Gori, i to, kako je kazao, uglavnom vezana za bivšu vlast i dalje svoju ideološku platformu smatra superiornom.
“Njima je problem kapelica jer se ona vezuje za period Karađorđevića. Ne znam kako im onda ne smeta zgrada iz koje danas dolazi najviše antisrpske histerije a to je zgrada gdje se održavaju sjednice skupštine Cetinja, gdje se zabranjuje ulazak Andriji Mandiću, gdje se donose razne rezolucije, gdje je ostao živ taj ideoločki metež. Kako im to ne smeta, a nema većeg svjedočanstva Karađorđevića od te zgrade” upitao je Šušić.
