Za uspješnu borbu protiv dezinformacija, neophodno je poboljšati medijsku pismenost, kažu predstavnici Vlade – podsjećaju da je Crna Gora, krajem prošle godine, privremeno zatvorilia Poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji.
“Ono što je naša obaveza kao zemlje kandidata je da pokušamo da primijenimo ne samo zakonodavstvo, već i dobre prakse EU i da poštujemo sve ono što je zapisano u akcionim planovima i kodeksima EU”, istakla je Biljana Papović iz Ministarstva evropskih poslova.
Iz Mreže za otvoreni dijalog navode da građani sve manje vjeruju institucijama.
“Čak jedno istraživanje koje je radila jedna NVO kaže da čak 50 odsto građana smatra da i Vlada iznosi dezinformacije”, navodi Andrijana Radović iz te organizacije.
U Vladi tvrde suprotno – pozivaju se na istraživanje Eurobarometa koji nadgleda Evropska komisija.
“To je proljećno istraživanje koje je rađeno u martu i aprilu, i čak 61 odsto crnogorskih građana je reklo da je sklono da vjeruje Vladi, 62 odsto da vjeruje u Skupštinu, a 83 odsto građana vjeruje u EU u Crnoj Gori. To je ubjedljivo više od svih zemalja ZB”, navodi savjetnica predsjednika Vlade za medije, Ljubica Milićević.
U Institutu za medije kažu da Crna Gora ima problem sa polarizacijom, niskom političkom kulturom i primjenom medijske strategije.
“Ona apsolutno nije odgovorila na ključne probleme medijske scene jer u društvu ne postoji spremnost da se ta pitanja otvore. Zašto? Zato što imamo različite političke interese. To su problemi transparentnosti vlasništva, koncentracije, pitanje stranog uticaja”, kazala je predsjednica Instituta, Olivera Nikolić.
Zato je neophodno, kako je zaključeno, smanjivati teme koje dijele društvo, a afirmisati one koje upućuju na dijalog.




































