Razvojem interneta, koji je omogućio svakom da mu se glas nadaleko čuje, lažne vijesti se, upozorava novinarka CINS-a Ivana Milosavljević, šire na sve strane, pogotovo proteklih nekoliko godina.
“U eri društvenih mreža te informacije idu brzinom svjetlosti i šire se, pa i kada dođe neki demanti i kada se potvrdi da to nije tačno, nekako ne dođe do onog broja ljudi do kojih je došla inicijalna vijest”, kazala je Milosavljević.
Kao posledica širenja lažnih informacija, prema riječima glavne sekretarke Hrvatskog novinarskog društva Melise Skender, dolazi do ozbiljnog narušavanja standarda i gubitak povjerenja u medije.
“Tu se zapravo gube sva pravila novinarske profesije koja nalažu da informacije budu tačne i provjerene što je vrlo opasno, pritom dolazi do pada u povjerenje u medije”, istakla je ona.
Prema istraživanju Centra za demokratsku tranziciju, oko dvije trećine građana – 65,4 odsto, smatra da dezinformacije predstavljaju problem u Crnoj Gori, zbog čega je potrebno donijeti novi Zakon o medijima, sa pooštrenim kaznenim odredbama, kazao je zamjenik glavnog i odgovornog urednika Gradske TV Nemanja Lacman.
“Pominjanje u negativnom kontekstu tj. dezinformacije građana trebalo bi da rezultira trajnom blokadom IP adresa i jače kaznene odrdbe, pa kad bi platili nekoliko hiljada ne bi došli u situaciju da to opet urade, a to bi bila pouka za druge koji bi pokušali da urade isto”, smatra Lacman.
Uprkos postojanju regulatornih tijela i organizacija koje ukazuju na problematična izvještavanja medija u Srbiji, ali i visokim kaznama, lažne vijesti su sveprisutne.
“Na kraju dođemo do toga da su kazne rijetke, da su blage i mediji suštinski nemaju motivaciju da promijene način poslovanja i izvještavanja”, ističe Milosavljević.
Ovaj trend nije zaobišao ni Hrvatsku, uprkos propisima koje mora poštovati kao članica Evropske unije, koja je prije par godina donijela Akt o digitalnim uslugama čime se predviđa kažnjavanje širenja nezakonitih informacija, a koji je Hrvatska počela da primjenjuje od prethodnog mjeseca.
“Vidjećemo na koji način će biti učinkovit i kolio će spriječiti objavu dezinformacija. Mi već sad imamo previše portala, za koje je nadležna Agencija za elektronske medije koji se pale i gase i to je nemoguće nadzirati”, kazala je Skender.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Širenje lažnih vijesti predstavlja ozbiljan izazov za medijski prostor, ne samo u Crnoj Gori već I u region, dodatno narušavajući povjerenje javnosti u novinarstvo. Sagovornici ističu da su potrebne strože sankcije i bolja kontrola kako bi se suzbile dezinformacije, u suprotnom, medijski prostor će ostati preplavljen netačnim informacijama, što može imati dugoročne posljedice na društvo i demokratiju.
