Koje će biti njihove dalje odluke, to, kako je naveo, prevashodno zavisi od rukovodstva Opštine Zeta.
„Ako referendum raspiše Skupštine Crne Gora ona je obavezna da poštuje rezultate, a u slučaju da referendum raspiše jedinica lokalne samouprave ona je obavezna da ispoštuje rezultate i da ih pravno sprovede“, istakao je Angelovski.
Kako je naveo, referendum je neposredni oblik demokratije, a Opštini Zeta je bilo potrebno da čuje glas naroda.
„Koje će postupke oni dalje da preduzmu, to zavisi od njih. Ja vjerujem da će Opština Zeta uvažiti rezultate referenduma, ali kako će se sve dalje odvijati zavisi od pravno-političkih odluka Zete i Podgorice“, rekao je Angelovski.
Zečević: Referendum trebalo održati prije 10 ili 15 godina
Priča o kolektoru u Botunu traje dvadesetak godina, istakao je ekonomski analitičar Predrag Zečević.
“Ja ću da podsjetim građane da je još gradonačelnik Mugoša pokrenuo tu priču 2004. godine. Onda je administracija gradonačelnika Vukovića je najdalje dogurala i 2022. čak potpisala ugovor o izgradnji koji je u nekom čudnom obliku postao javan. Ne postoji ništa svetije od narodne volje, ali referendum je trebao da bude prije 10 ili 15 godina, a ne sada kada je sve išlo ka tome da se odabere Botun kao lokacija”, naveo je Zečević.
On je podsjetio da je prije nego što je postala opština Zeta bila gradska opština u okviru Glavnog grada koja je imala određene nadležnosti.
“Ja potpuno razumijem građane Botuna koji su životima svoje djece i svojim životima platili ceh razvoja jugoslovenske i crnogorske aluminijske industrije. Iz Kombinata aluminijuma su izvučene milijarde eura i ceh su platili Botunjani tako što su dobili bazen crvenog mulja i karcinome. Jednostavno, tadašnja Jugoslavija ih nije obeštetila. I nekako čitav ceh tih grešaka jugoslovenske i crnogorske vlasti došao je na naplatu gospodinu Mujoviću. Znalo se da se kolektor morao napraviti prije dvadesetak godina, ali niko nije imao hrabrosti da to uradi osim ova nova vlast”, rekao je Zečević.
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Budva domaćin Evropskog pub kviza, još jedan dan za prijavu
Udes u Zeti, povrijeđeni transportovani u Klinički centar
On je kazao da je u Evropi sagrađeno oko 26 hiljada takvih kolektora, a građani se nisu bunili protiv toga.
“Uključila se i EU, predstavnici Botunjana su bili kod ambasadora Satlera i ja očekujem da se nađe neko rješenje da Glavni grad ne plaća tolike penale, a da Botunjani budu obeštećeni višemilionskim iznosima”, kazao je Zečević.
Da li se zona kolektora treba pomjeriti 500 ili 600 metara, kao što traže Botunjani, to, prema riječima Zečevića, treba da kažu ekološki stručnjaci.
“Ne smijemo biti tvrdoglavi. Kolektor se mora graditi, a moramo izaći i u susret Botunjanima. Neko srednje rješenje moramo naći”, poručio je on.
Advokat Angelovski osvrnuo se i na problematiku u vezi sa transparentnošću ugovora, na šta je u ukazivao i lider DNP-a, Milan Knežević.
“U svakom ugovoru, a pogotovo u ovakvim ugovorima postoje takozvane klauzule o povjerljivosti. Pitanje je šta je u tom ugovoru označeno kao povjerljiva informacija. Ja koliko sam čuo taj ugovor je 3.600 strana i pitanje je šta je u njemu predviđeno da ne može doći u posjed trećih lica”, rekao je on.
Angelovski smatra da će ambasador Satler posredovati u rješavanju ovog problema.
“Botun je značajno pitanje za Crnu Goru, Glavni grad i Opštinu Zeta, tako da vjerujemo u rješenje kojim će biti zadovoljni svi. Naravno, uz posredovanje ambasadora, na kojem je, po meni, trenutno i najveća odgovornost. Ovo je sada jedna velika prepreka zatvaranju Poglavlja 27, nadam se da će se prevazići. Građani Botuna su imali razgovor sa ambasadorom Satlerom. Koliko sam vidio iz medija, ti razgovori će biti nastavljeni u narednom periodu i vidjećemo koji će biti rezultati svega toga”, istakao je on.
Shodno Ustavu Crne Gore, kako je naveo Angelovski, postoji pozitivna obaveza države da unapređuje i poboljšava uslove za zdravu životnu sredinu. U slučaju postrojenja u Botunu, prema njegovim riječima, treba izmjeriti šta to u suštini predstavlja, koje su pravne nijanse i da li postrojenje u konkretnom slučaju predstavlja poboljšanje uslova za zdravu životnu sredinu.
“Na to pitanje mogu da odgovore samo oni stručnjaci koji su se školovali u toj oblasti i oni mogu dati najbolji odgovor na to pitanje. Jedni su tvrdili da je to najbolje rješenje, drugi da nije, ali ostaje da vidimo šta će se sve dešavati u narednom periodu”, rekao je Angelovski.
