Podsjećaju da mjera zabrane napuštanja stana predstavlja jednu od mjera nadzora propisanih Zakonom o krivičnom postupku.
“U skladu sa članom 166 Zakonika o krivičnom postupku, sud može izreći jednu ili više mjera nadzora ukoliko postoje okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao pobjeći, sakriti se, otići u nepoznato mjesto ili drugu državu, ili na drugi način ometati vođenje krivičnog postupka. Među tim mjerama nalaze se: zabrana napuštanja stana, zabrana napuštanja boravišta, zabrana posjećivanja određenih mjesta ili područja, obaveza povremenog javljanja nadležnom državnom organu, zabrana pristupa ili sastajanja sa određenim licima, kao i privremeno oduzimanje putnih isprava i vozačke dozvole”, pojasnili su u saopštenju.
Smatraju da je važno naglasiti kako Zakonska odredba koja predviđa ove mjere postoji još od 2009. godine, a zakonodavac je tada predvidio i mogućnost njihove kontrole putem elektronskog nadzora.
“Takođe je propisano da se način kontrole elektronskim nadzorom uređuje posebnim propisom Vlade Crne Gore. Vlada je takav propis – Uredbu o kontroli elektronskim nadzorom – donijela tek u avgustu 2025. godine, što otvara pitanje kako su se ove mjere primjenjivale u praksi u periodu od usvajanja ZKP-a 2009. godine pa do donošenja podzakonskog akta”, preciziraju u saopštenju.
Ističu i da sprovođenje mjere zabrane napuštanja stana, odnosno kućnog pritvora, u skladu sa zakonom, sprovodi policija.
U tom kontekstu, ukazuju na niz pitanja od javnog interesa koja, kako kažu, do danas nijesu dobila potpune i nedvosmislene odgovore.
Među ključnim pitanjima su:
Zašto je Vlada Crne Gore Uredbu neophodnu za primjenu elektronskog nadzora donijela tek u avgustu 2025. godine, iako je zakonski osnov za te mjere propisan još 2009. godine; na koji način su ove mjere sprovođene i kontrolisane u posljednjih pet godina, posebno u vrijeme aktuelnog rukovodstva Ministarstva unutrašnjih poslova; te da li je MUP preduzeo aktivnosti za nabavku uređaja za elektronski nadzor nakon donošenja Uredbe.
“Smatramo da je radi očuvanja povjerenja javnosti u pravosudni i bezbjednosni sistem neophodno pružiti jasne, precizne i provjerljive odgovore na navedena pitanja. Transparentnost u primjeni mjera nadzora, posebno onih koje predstavljaju alternativu pritvoru, ključna je za efikasnost krivičnog postupka, zaštitu bezbjednosti građana i odgovorno funkcionisanje institucija sistema”, zaključuje se u saopštenju Instituta alternative
