Građansko obrazovanje je, kažu oni koje smo pitali, nikad potrebnije. Mnogima nije jasno zašto je ukinuto kao obavezan predmet jer su u njemu, tvrde, bile skoncentrisane sve vrijednosti obrazovnog sistema, od onog u porodici, državi do evropskih vrijednosti.
Škola, tvrde, može da nadogradi sve ono što se nauči u porodici. Savjetuju roditeljima da se više druže i razgovaraju sa svojom djecom.
Nedostatak empatije, nasilje u školama, sportskim događajima, parkovima, pokazatelj su, kažu građani, da se nešto hitno mora mijenjati. Predlažu da se upravo počne sa Građanskim obrazovanjem kao obaveznim predmetom u osnovnim i srednjim školama.
Kroz taj predmet bi, smatraju i građani i civilni sektor, učenici od malih nogu sticali neophodna znanja o slobodi, vladavini pravde i pravičnosti, ravnopravnosti, solidarnosti i poštovanju različitosti, a to uostalom predviđa buduća decenijska strategija naše obrazovne reforme, koja bi uskoro trebalo da bude usvojena na sjednici Vlade. Podsjećamo da je Građansko vaspitanje bilo obavezan predmet u osnovnim školama od 2004. do 2017. godine, a u srednjim školama dvije godine kraće, kada je reformom svedeno na nivo izbornog predmeta. Ova promjena, upozoravale su, već tada, brojne nevladine organizacije, značajno je oslabila mogućnost da mladi steknu ključna znanja i vještine koja su potrebna za izgradnju demokratskog društva.
Mišljenja građana pogledajte u prilogu.
