Kako se navodi u saopštenju koje je potpisala Dragana Jaćimović, Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama koji je bio na javnoj raspravi uvodi jasnija određenja korupcije u javnim nabavkama, uvodi obaveznu analizu tržišta, što je bila njihova ranija preporuka, a predviđa i jačanje kontrole realizacije ugovora. Osim toga, Nacrt predviđa i određene izmjene koje se mogu pokazati problematičnim u praksi.
“Predložili smo da se nadzor nad primjenom zakona i dalje sprovodi posredstvom inspektora za javne nabavke, a u skladu sa zakonom o javnim nabavkama i zakonom koji reguliše inspekcijski nadzor. Nacrtom se faktički predviđa ukidanje inspekcije za javne nabavke, dok njene nadležnosti preuzima Ministarstvo finansija, bez preciziranja da će priroda tog nadzora biti inspekcijska i po pravilima zakona koji sistemski reguliše inspekcijski nadzor”, navodi se u saopštenju.
Prema nihovim riječima, pozdravljaju namjeru da se stvore zakonski preduslovi za bolju kontrolu realizacije ugovora o javnim nabavkama.
“Međutim, kroz sugestije na Nacrt smo ukazali da je za uvođenje dodatne nadležnosti neophodno izmijeniti i Zakon o budžetskoj inspekciji, koji sada predviđa nadležnost ove inspekcije za četiri sistemska zakona. Istakli smo zabrinutost da se ovoj inspekciji dodaju nove nadležnosti, iako ova inspekcija nema kapaciteta da sprovodi ono što je već propisano kao nadležnost. U ovoj inspekciji, od sistematizovanih osam mjesta za inspektora, zaposlena su svega dva inspektora, dok još jedan inspektor sprovodi nadzore po ovlašćenju. Sa ovim kapacitetima, inspekcija je planirala da sprovede deset nadzora u 2026. godini”, dodaju iz IA.
U vezi sa ovim, kako ocjenjuju, posebno zabrinjava da će zbog nedostatka kapaciteta, biti neizvodljivo da se ova vrsta nadzora sprovodi kako je predviđeno nacrtom.
“Ukazali smo i da je neophodno unaprijediti način na koji se izvještava o realizaciji, da bi se ovaj nadzor mogao adekvatno sprovoditi. Protivimo se brisanju odredbe prema kojoj je ponuda čija cijena prelazi procijenjenu vrijednost nabavke neispravna. Procijenjena vrijednost određuje vrstu postupka i primjenu zakonskih pragova”, dodaju.
Kako su kazali, ukoliko bi bilo dopušteno prihvatiti ponudu koja značajno prelazi procijenjenu vrijednost, bez jasnih ograničenja, to bi moglo podstaći praksu formalnog određivanja niže procijenjene vrijednosti radi primjene jednostavnijeg postupka, dok bi se stvarna vrijednost ugovora naknadno “korigovala” kroz prihvatanje više ponude.
Iz Instituta alternativa ističu da je brisanje ovo odredbe sporno, posebno imajući u vidu da se analiza tržišta uvodi kao obavezna, da procijenjena vrijednost mora biti realno i stručno utvrđena, na osnovu objektivnih tržišnih pokazatelja.
“Predložili smo i da se antikoruptivne mjere odnose i na jednostavne nabavke, koje su regulisane posebnim podzakonskim aktom. Tu smo posebno problematizovali direktne nabavke, kod kojih postoji veći prostor da dođe do sukoba interesa jer se nabavke direktno ugovaraju. Ovaj predlog smo potkrijepili i konkretnim slučajem inspekcijskog nadzora koji smo pokrenuli, a koji nije rezultirao utvrđenom nepravilnošću jer zakon nije propisivao mjere za sprečavanje sukoba interesa kod direktnih nabavki. Osim toga, tražili smo i da se uvedu prekršajne mjere za nepravilnosti pri sprovođenju jednostavnih nabavki, budući da trenutni zakon ne predviđa sankcije prilikom kršenja pravila za ovu vrstu nabavki”, istakli su.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Iako Nacrt uvodi obavezno istraživanje tržišta prije pokretanja postupka, nije precizirano u kojoj formi se o tome izvještava. Predlažili smo da se propiše obaveza objavljivanja izvještaja o sprovedenom istraživanju, kao i da Ministarstvo utvrdi njegov obavezni sadržaj. Time bi se osiguralo da naručioci na istovjetan način izvještavaju o sprovedenim analizama tržišta.
“Predložili smo da se zakonom jasno propiše da komisija za javne nabavke ne može imati manje od tri člana. Takođe smo ukazali da rješenje prema kojem prednost ima ranije pristigla ponuda ima smisla samo ako su ponude u potpunosti izjednačene po svim pojedinačnim kriterijumima”, zaključili su.
