“Posljedice tog dugotrajnog i sistematskog uništavanja prirode danas se najjasnije prelamaju kroz ugrožavanje izvorišta Bolje sestre, ključnog vodosnabdjevača Crnogorskog primorja. Iako se u javnosti često pokušava relativizovati veza između Morače i ovog izvorišta, naučne činjenice ostavljaju malo prostora za dilemu, šteta je učinjena i ona ima duboke, dugoročne posljedice”, kazao je Lakušić.
Ističe da stručna hidrogeološka istraživanja pokazuju da se izvorište Bolje sestre ne napaja direktno površinskim vodama Morače, već podzemnim vodama koje dolaze iz zbijene izdani Grbavaca i iz karstnog sistema Kolozuba.
“Upravo se u tom prostoru, ispod aluvijalne ravni Morače i u zoni glaciofluvijalnih sedimenata, decenijama odvija nelegalno vađenje šljunka. Kopanjem ispod dozvoljene kote od 10 metara nadmorske visine, mjestimično čak do 2,5 metra, narušena je prirodna hidrogeološka ravnoteža sistema koji hrani izvorište”, naveo je Lakušić.
Kako je kazao, produbljivanjem korita Morače stvoren je vještački drenažni efekat.
“Umjesto da se podzemne vode prirodno kreću ka izvorištu, one bivaju „povučene“ ka produbljenom koritu rijeke. Time se snižava nivo podzemnih voda u zbijenoj izdani Grbavaca, slabi pritisak karstne izdani i smanjuje stabilnost izvorišta, posebno u periodima hidrološkog minimuma, kada Bolje sestre zavise upravo od ovih podzemnih rezervi”, istakao je.
Navodi da je još opasnija posljedica nelegalne eksploatacije je uništavanje prirodnog filtracionog sloja.
“Šljunak i pijesak nijesu samo građevinski materijal, oni su prirodni filter koji vodu štiti od zagađenja. Njihovim uklanjanjem, voda kroz podzemni sistem protiče brže i bez zaštite, povećavajući rizik da zagađujuće materije sa površine dospiju do izvorišta. Time se ne ugrožava samo količina, već i kvalitet pitke vode”, kazao je Lakušić.
Smatra da tvrdnje da Morača „nema nikakav uticaj“ na izvorište Bolje sestre predstavljaju opasnu zamjenu teza.
“Morača možda nije izvor napajanja, ali njen nivo i stanje korita imaju ključnu ulogu u održavanju hidrauličke ravnoteže podzemnih voda. Kada se korito nasilno produbljuje, narušava se cijeli sistem koji je formiran hiljadama godina i koji se ne može lako, niti brzo obnoviti”, istakao je.
Zato se, dodaje, ono što se desilo u Morači ne može nazvati drugačije nego ekocidom.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
To nije posljedica neznanja, već tolerisanja nelegalnih aktivnosti i ignorisanja upozorenja struke. Cijenu tog ekocida ne plaćaju oni koji su šljunak iznosili, već građani Crne Gore, kojima se ugrožava osnovno pravo, pravo na sigurnu i zdravu pitku vodu. Izvorište Bolje sestre nije ugroženo prirodnim procesima, već ljudskom pohlepom i institucionalnim nemarom. Ako se ovaj problem i dalje bude relativizovao, posljedice će biti trajne.
