Portal RTV Podgorica: Gospodine Mrvaljeviću, 2025. godinu opisali ste kao prekretnicu u istoriji Državnog arhiva. Šta biste izdvojili kao njen najvažniji iskorak?
Mrvaljević: Teško je izdvojiti samo jedan ili nekoliko iskoraka, s obzirom na to da smo u 2025. godini realizovali mnogo velikih i važnih projekata. Unaprijedili smo organizacionu strukturu, standard i procese rada i učinili arhivsku građu dostupnijom javnosti i istraživačima, uz snažan odjek naših programa kroz saradnje u zemlji i inostranstvu. Pored 15 realizovanih izložbi dokumenata i prezentacija arhivske građe, 6 novih publikacija u izdanju DACG i više od 100 projekata, programa i aktivnosti u okviru “Neđelje arhiva 2025”, bilo je više značajnih iskoraka i na svim drugim poljima poslovanja: organizacija V Međunarodne konferencije LAM Montenegro 2025 (Konferencija bibliotekara, arhivista i muzealaca) u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom “Đurđe Crnojević” i Narodnim muzejom koja je okupila desetine autora iz cijelog regiona; organizacija Međunarodnog naučno-stručnog skupa “Dani Miloša Miloševića” u Kotoru, na kojem je učestvovalo 35 autora iz više zemalja regiona i Evropske unije, dok su naši arhivisti učestvovali na brojnim konferencijama I skupovima u zemlji i inostranstvu; u dijelu infrastrukture i poboljšanja uslova čuvanja i zaštite arhivske građe, kao i uslova rada naših službenika nastavljene su aktivnosti i pokrenute procedure za izgradnju nove zgrade DACG na Cetinju, završena je komletna sanacija našeg objekta u Beranama, uređenje i opremanje unutrašnjosti objekta arhivskog odsjeka Kotor, uređenje centralnog hola zgrade sjedišta Državnog arhiva na Cetinju; ostvarene su brojne saradnje sa državnim organima, ustanovama i drugim subjektima u Crnoj Gori i realizovani brojni projekti i događaji u našoj organizaciji, potpisana su tri sporazuma o saradnji sa državnim arhivima i srodnim institucijama iz regiona i EU.
Pored navedenog, u normativnom dijelu, u prethodnoj godini Radna grupa čijim radom sam koordinirao završila je rad na tekstu predloga novog Zakona o arhivskoj djelatnosti, a u Državnom arhivu završen je i rad na izradi predloga novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
Jedan od najznačajnijih događaja 2025. godine, ali i u cjelokupnoj istoriji DACG, jeste povratak crnogorske arhivske građe iz Beča nakon više od vijeka, koja predstavlja nezamjenjiv izvor za razumijevanje političkog, administrativnog i društvenog razvoja u vrijeme Knjaževine i Kraljevine Crne Gore. Kada je u pitanju međunarodna sardnja i naša misija prikupljanja arhivske građe crnogorske provinijencije koja se čuva u drugim arhivima, ovo je bio zaista istorijski događaj za nas, ali od izuzetnog značaja ne samo za naš Arhiv, već generalno za crnogorsku kulturno-istorijsku baštinu i državu.
Portal RTV Podgorica: 2025. je bila najuspješnija godina od osnivanja Arhiva 1951. Koliko je bilo zahtjevno realizovati toliki broj projekata u jednoj godini i šta je bio ključ uspjeha?
Mrvaljević: Moram priznati da je bilo više nego zahtjevno realizovati toliko toga za svega 10 mjeseci tokom 2025. godine, ali uz predan rad, dobru organizaciju, koordinaciju i dobar tim, uz malo entuzijazma i posvećenosti sve je moguće. Uprkos svim ograničenjima, dugogodišnjim problemima, različitim izazovima i skromnim finansijskim sredstvima, uspjeli smo da na najbolji mogući način zaokružimo prethodnu godinu i bez lažne skromnosti cijenim da smo postigli zaista velike rezultate. I ovom prilikom zahvaljujem svim vrijednim i odgovornim službenicama i službenicima Državnog arhiva koji su na bilo koji način dali doprinos ovakvim rezultatima, kao i našim prijateljima i saradnicima van Arhiva koji su bili dio naših uspjeha.
Portal RTV Podgorica: Povratak crnogorske arhivske građe iz Beča ocijenjen je, razumljivo, kao istorijski događaj. Kako je tekao proces pregovora sa Austrijskim državnim arhivom i koliko je trajao put do potpisivanja akta o primopredaji?
Možemo kazati da je povratak crnogorske arhivske građe iz Beča kruna naših aktivnosti na polju međunarodne saradnje. Mnogo rada i brojne aktivnosti na ovom polju u posljednje četiri godine rezultatirale su važnim pozicioniranjem DACG na međunarodnoj sceni, a onda su došli i pozivi i prilike da prisustvujemo značajnim sastancima i konferencijama na najvišem nivou, kakvo je bilo i naše prvo učešće na sastanku Evropskog odbora nacionalnih arhivista (EBNA), početkom aprila prošle godine u Varšavi. Upravo tokom našeg boravka u Poljskoj ovim povodom razgovarao sam sa generalnim direktorom Austrijskog državnog arhiva, dr Helmutom Wohnoutom, o našoj arhivskoj građi koja se nalazi u Beču i mogućnostima za njeno vraćanje u Crnu Goru. Bio sam jako zainteresovan za ovu temu, jer vraćanje navedene građe u domovinu predstavlja vraćanje značajnog, istrgnutog dijela našeg pamćenja, naše istorije, crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine od neprocjenjive vrijednosti. Dogovorili smo dalje korake i nastavak aktivnosti u ovom pravcu, od dostavljanja bližih informacija o navedenoj građi do sagledavanja pravno-administrativnih preduslova za njeno vraćanje u Crnu Goru i ostalih preduslova i ubrzo su započete zvanične procedure za primopredaju. Bili smo u stalnoj komunikaciji i zaista sjajnom saradnjom i uz veliko razumijevaje i otvorenost naših austrijskih prijatelja veoma brzo je, za svega nekoliko mjeseci, završen cijeli proces.
Ceremonija preuzimanja ove građe u Beču izazvala je u meni veoma snažne emocije – potpis na aktu kojim smo, nakon više od vijeka, u domovinu vratili naše arhivsko nasljeđe, veoma značajan dio naše pisane baštine iz perioda Knjaževine i Kraljevine, dio slavne crnogorske istorije i njene državnosti za mene je predstavljao mnogo više od jednog protokolarnog čina i radnje u redovnom poslu direktora Državnog arhiva. Taj 23. jun 2025. godine zauvijek će imati posebno mjesto u mom srcu i profesionalnoj karijeri, u mom služenju državi Crnoj Gori. Hiljade crnogorskih dokumenata sada se čuvaju tamo đe pripadaju – u našoj Crnoj Gori.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Portal RTV Podgorica: Sporazum o saradnji sa Austrijskim državnim arhivom potpisan je tom prilikom – šta građani i stručna javnost mogu očekivati od tog partnerstva u budućnosti?
Mrvaljević: Na bazi odlične dosadašnje saradnje sa Austrijskim državnim arhivom, u cilju daljeg razvoja stručno-naučnih odnosa i kao zajednički doprinos unaprjeđenju saradnje u oblasti kulture između Crne Gore i Republike Austrije, 4. novembra prošle godine, na Cetinju, potpisan je Sporazum o sardnji između naših arhivskih institucija. Sporazum predviđa razmjenu arhivista i arhivističkih iskustava, realizaciju zajedničkih projekata, razmjenu kopija arhivske građe, publikacija i stručne literature, organizaciju zajedničkih izložbi i naučnih skupova. Ovo partnerstvo otvoriće nove mogućnosti za dalje unaprjeđenje rada Državnog arhiva u cjelini.
Portal RTV Podgorica: Manifestacija „Neđelja arhiva“ okupila je hiljade građana širom Crne Gore. Arhiv je izašao iz zatvorenog, stručnog okvira i približio se široj javnosti. Da li ste zadovoljni odazivom i reakcijama građana?
Mrvaljević: Od 2022. godine naša tradicionalna manifestacija “Neđelja arhiva” značajno je unaprijeđena brojnim aktivnostima i novim sadržajima. Samo 2023. godine realizovano je preko 120 projekata, programa i aktivnosti na teritoriji cijele države i ovime smo na neki način postavili sebi standarde u realizaciji manifestacije kojih smo se držali i 2024 i 2025. godine. Veoma smo zadovoljni odzivom građana – Arhiv je postao prostor susreta, znanja i zajedništva i danas je mnogo bliži građanima, dok posebnu pažnju posvećujemo mladima, đacima i studentima, koji u sve većem broju posjećuju Državni arhiv. Neđelja arhiva ima posebnu ulogu u povezivanju institucija i građana kroz zajedničko afirmisanje bogate crnogorske kulturne baštine, u razvijanju svijesti o značaju arhivske djelatnosti, očuvanja našeg arhivskog nasljeđa i Državnog arhiva kao njegovog čuvara – to su i osnovni ciljevi ove manifestacije.
Portal RTV Podgorica: Učestvovali ste na najznačajnijim međunarodnim arhivskim skupovima i potpisani su brojni sporazumi sa institucijama u zemlji i regionu. Koji od tih projekata smatrate posebno značajnim?
Mrvaljević: U oblasti međunarodne saradnje ostvarili smo izuzetno značajne rezultate koji su instituciju postavili na mapu najznačajnijih arhivskih centara. Pored uključivanja u procese i globalne tokove i učešća na najznačajnijim evropskim i svjetskim skupovima iz naše oblasti poput prvog učešća na sastanku Evropskog odbora nacionalnih arhivista (EBNA), Kongresu Međunarodnog arhivskog savjeta, globalne konferencije RootsTech, u organizaciji FamilySearch International, najveće genealoške organizacije na svijetu i drugih, zaključili smo niz značajnih sporazuma o saradnji: Sporazum sa Državnim arhivom Republike Sjeverne Makedonije, nakon zajedničkih izložbenih projekata u Podgorici i Skoplju, zatim Sporazum o naučnoj i istraživačkoj saradnji sa Hrvatskim institutom za povijest u Zagrebu, uz planove za zajedničke projekte, razmjenu stručnjaka i publikacija. Već sam naveo prošlogodišnji Sporazum o sradnji sa Austrijskim državnim arhivom, dok smo prije toga zaključili i sporazume sa Arhivima Poljske, Bosne i Hercegovine i Albanije, a u toku je procedura za zaključivanje još nekoliko ovakvih sporazuma. Pored navedenih događaja na najvišem nivou i zaključenih sporazuma o saradnji, više naših službenika je u prethodne tri godine učestvovalo i na brojnim konferencijama, seminarima, stručnim obukama i naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu, doprinoseći kontinuiranom stručnom usavršavanju i razmjeni iskustava.
Istovremeno, posebnu pažnju smo posvetili i saradnji sa udruženjima i nacionalnim zajednicama Crnogoraca u regionu, s ciljem jačanja veza sa dijasporom i iseljenicima I podrške očuvanju crnogorske kulture, tradicije, jezika i identiteta.
Kada je u pitanju saradnja na unutrašnjem planu, u periodu 2022-2025 godine ostvareno je više od 30 saradnji sa državnim i lokalnim organima, ustanovama i drugim subjektima (CANU, Univerzitet Crne Gore, fakulteti, škole, Crveni krst Crne Gore, NB “Đurđe Crnojević”, Narodni muzej Crne Gore, Bokeljska mornarica, Hrvatsko nacionalno vijeće, Prijestonica Cetinje, Opština Kotor…). Tokom 2025. godine, u okviru jačanja saradnje u Crnoj Gori, potpisani su i memorandumi o saradnji sa Savezom udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore (SUBNORA), zatim Zajednicom Italijana Crne Gore, koji se odnosi na realizaciju velike međunarodne izložbe „Italija i Crna Gora – dvije zemlje sa zajedničkim Jadranom“, posvećene predstavljanju kulturnih veza, zajedničke istorije i nasljeđa dvije zemlje na jadranskom prostoru.
Posebno bih izdvojio Memorandum o saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, kojim je predviđena razmjena stručnih iskustava i zajednička realizacija programa u oblasti zaštite i prezentacije kulturne baštine. Izuzetno je značajno što će studenti FLU sa programa konzervacija i restauracija od februara ove godine započeti stručnu praksu u našem Odjeljenju za tehničku zaštitu arhivske građe, čime se stvaraju uslovi za sistematsko osposobljavanje novog kadra u oblasti konzervacije i jačanje kapaciteta Arhiva za budućnost.
Portal RTV Podgorica: Državni arhiv je postao prepoznatljiv i po snažnoj izdavačkoj djelatnosti. Koja izdanja biste izdvojili kao kapitalna i zašto?
Mrvaljević: U izdanju Državnog arhiva, od njegovog osnivanja 1951. godine do danas, objavljeno je preko 60 publikacija, od čega gotovo trećina u prethodne četiri godine i zaista možemo se pohvaliti mnogim vrijednih izdanjima svih proteklih decenija.
Od izdanja u ranijem periodu, za ovu priliku izdvojio bih kapitalno izdanje dvotomnog srednjovjekovnog Statuta grada Kotora koji je objavljen u Veneciji još 1616. godine – fototipsko izdanje na latinskom, kao i prevedeno na naš jezik – izuzetan projekat na kojem su radili dr Miloš Milošević i cijeli tim ljudi iz našeg Istorijskog arhiva u Kotoru i spoljnih saradnika, zatim “Crna Gora u doba Crnojevića”, prof. dr Božidara Šekularca, “Crna Gora u defteru Dukađinskog sandžaka iz 1570. godine”, Aladina Husića – izdanje u saradnji sa Orijentalnim institutom Univerziteta u Sarajevu, “Odnosi Crne Gore i Bugarske 1878-1913”, Mirjane Kapisode i Milene Todorove, u saradnji sa Državnom agencijom „Arhivi“ Republike Bugarske. I svakako, izuzetno vrijednu dvotomnu zbirku “Dokumenti o Slovenima“, koje je prikupio Vojislav D. Nikčević, a preveo sa latinskog Mile Bogeski – objavljena 2002. godine.
Od izdanja posljednjih godina izdvojio bih projekat “Izvještaji Mitra Bakića crnogorskog poslanika u Carigradu”, koji je započeo pok. Predrag Vukić, bivši službenik DACG, a koji su nastavili arhivski savjetnici Srđan Pejović i Vukota Vukotić, kao i Karolina Kapisoda. Zatim vrijedni zbornici dokumenata „Okružni komitet KPJ u NOR-u 1941–1945“ obvavljenih za oblast Nikšića, Kolašina i Cetinja, a ranije i Podgorice, koje su priredili arhivski savjetnici Jadranka Selhanović, Biljana Drašković i Dragoslav Bojović. Tu je, iz oblasti finansija, i značajno izdanje “Crnogorska banka”, istoričara dr Ivana Tepavčevića, mr Jovana Muhadinovića i našeg službenika Predraga Adžića i druga.
DACG je bio i jedan od izdavača kapitalnog enciklopedijskog djela „Povijest Crkve I“ autorke dr Lenke Blechove Čelebić, predstavljenog u septembru prošle godine u Katedrali Svetog Tripuna u Kotoru, kao i crnogorskog izdanja “Istorija Crkve I” iste autorke, dok smo 2022. bili i jedan od izdavača drugog izdanja kapitalnog djela dr Miloša Miloševića “Pomorski trgovci, ratnici i mecene: studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća”.
Pored navedenih, imamo još niz izuzetno značajnih izdanja svih ovih godina i decenija koja svakako zaslužuju da budu spomenuta, ali vodeći računa da odgovor na vaše pitanje ne bude preopširan, naveo sam samo neka.
Svoja izdanja redovno predstavljamo na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, Internacionalnom sajmu knjiga Podgorica/Međunarodnom festivalu književnosti u Podgorici, a prošle godine po prvi put smo naša izdanja predstavili i na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, promovišući bogatu izdavačku djelatnost, izdanja koja svjedoče o kulturnom i istorijskom nasljeđu Crne Gore.
Portal RTV Podgorica: Tokom 2025. unaprijeđeni su infrastrukturni kapaciteti Arhiva, a najavljena je i izgradnja nove zgrade Arhiva na Cetinju. Koliko su uslovi čuvanja građe danas bolji nego ranije?
Mrvaljević: Tokom 2025. godine završena je kompletna sanacija našeg objekta u Beranama, renovirane su i opremljene novim kancelarijskim namještajem prostorije arhivskog odsjeka Kotor, u dijelu renoviranja prostorija koje koristi arhivski odsjek Podgorica završeno je postavljanje novih podova i uređen je centralni hol zgrade sjedišta Državnog arhiva na Cetinju, dok je u prethodne tri i po godine sanirano, uređeno i renovirano ukupno 12 naših objekata i prostorija koje koristi DACG širom Crne Gore. U istom periodu otvoren je i novi depo i čitaonica u Pljevljima, a poslije više decenija uređen je i neugledni prilaz zgradi sjedišta Državnog arhiva na Cetinju i izgrađen novi parking. Pokrenuto je sa mrtve tačke i pitanje izgradnje novog objekta Arhiva na Cetinju, u cilju rješavanja dugogodišnjeg problema nedostajućih prostornih kapaciteta i tu smo napravili nekoliko koraka u pravcu realizacije. Ove godine očekujemo završetak izrade idejnog rješenja i glavnog projekta za novi objekat, ali i sanaciju kompletnog krova postojeće zgrade Državnog arhiva na Cetinju. Siguran sam da su danas, nakon svih ovih ulaganja i radova u dijelu infrastrukture, uslovi čuvanja i zaštite arhivske građe, ali i uslovi rada naših službenika i namještenika značajno bolji nego u prethodnom periodu, a svakako neophodno je i dalje nastaviti sa odgovornim redovnim održavanjem objekata i novim ulaganjima i u godinama koje dolaze.
Portal RTV Podgorica: Državni arhiv 2026. godine obilježava 75 godina postojanja. Šta građani mogu očekivati u jubilejskoj godini?
Mrvaljević: Ove godine, kao i ranijih godina, realizovaćemo brojne projekte, programe i aktivnosti, dok će glavni fokus biti na izgradnji novog objekta na Cetinju, jačanju kadrovskih kapaciteta i nastavku aktivnosti na stvaranju uslova za digitalizaciju arhivske građe. Kada je u pitanju proslava 75 godina od osnivanja Državnog arhiva, već su započete prve pripreme za svečano obilježavanje ovog velikog jubileja. S obzirom na to da će ova godišnjica kalendarski biti u ovoj godini, ali 31. decembra kada je donesen Zakono o državnim arhivima 1951. godine, na osnovu kojeg je formiran Državni arhiv NR Crne Gore, centralna proslava biće upriličena u prvoj polovini 2027. godine. Pored svečane akademije na najvišem nivou kojoj će prisustvovati brojne zvanice iz zemlje i inostranstva, u planu je izrada monografije ovim povodom na kojoj će se raditi tokom cijele 2026., kao i drugi prateći programi.
Ove godine obilježavamo i 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i Državni arhiv će dati svoj puni doprinos proslavi, kako realizacijom svog programa ovim povodom, tako i doprinosom centralnoj državnoj proslavi i aktivnostima koje će biti realizovane u koordinaciji Ministarstva kulture i medija. Važno je podsjetiti da će ove godine biti i još dva značajna jubileja – 200 godina od rođenja knjaza Danila Petrovića, jedne od najznačajnijih ličnosti crnogorske istorije, velikog reformatora i možemo kazati utemeljitelja moderne crnogorske države, kao i 230 godina od donošenja “Stege”, prvog crnogorskog zakona.
Portal RTV Podgorica: Koja je Vaša dugoročna vizija razvoja Državnog arhiva Crne Gore?
Mrvaljević: U najkraćem: Razvoj Državnog arhiva vidim u pravcu još snažnijeg nastavka reformi na svim poljima poslovanja i jačanja naših kapaciteta u cilju izgradnje profesionalne, stabilne, moderne i otvorene institucije. Poseban fokus uvijek mora biti na zakonitom i odgovornom postupanju, strogo profesionalnom odnosu, punoj transparentnosti i dostupnosti građe korisnicima, uz kontinuiranu brigu o čuvanju i zaštiti crnogorskog arhivskog nasljeđa, državnog i kulturnog identiteta Crne Gore. Državni arhiv moramo postaviti na mjesto koje mu po svemu pripada u državi i društvu, kao jednom od najznačajnih organa u sistemu državne uprave i svakako u oblasti kulture – to je moja misija i vizija. Čvrsto vjerujem da smo na dobrom putu.
D.Leković
