Krasnići je tužio Crnu Goru zbog raskidanja ugovora o koncesiji za izgradnju dvije mHE Đurička 1 i 2 na Đuričkoj rijeci u Plavu. Kako je ranije potvrdio zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Krasnićijeve kompanije su tužile Crnu Goru zbog navodne štete od 1,5 miliona eura i izgubljene dobiti od 27 miliona.
Kako je naložio sudija koji vodi spor Vladimir Bulatović, Radović je dužna da dopunu nalaza dostavi u pisanoj formi.
Sud je donio takvu odluku nakon što je punomoćnica države Crne Gore Milanka Rakočević dostavila sudu podnesak koji sadrži elektronsku prepisku vještaka građevinske struke sa punomoćnicima tužioca, u vezi sa aktiviranjem bankarske garancije.
Punomoćnica Crne Gore u sporu je istakla da se iz prepiske vidi da se Radović isključivo obraćala tužiocu za dokumentaciju, te da je izostavila bitan dokument, koji je, napomenula je ona, u posjedu tužioca.
Riječ je, kako je navela, o Izvještaju o hidro-geološkoj analizi mogućnosti uticaja novoplaniranog vodozahvata planiranog za mHE za bunare koji se koriste za vodosnabdijevanje Plava, koji je uradila firma Geoprojekat d.o.o. Podgorica.
Zbog toga je Rakočević zatražila izuzeće vještaka građevinske struke, što je sudija Bulatović odbio.
Na zahtjev punomoćnika države reagovala je sama Radović, navodeći da je komunicirala sa tužiocem samo u namjeri da u potpunosti stekne uvid u dokumentaciju validnu za spor.
Kako je istakla, prepiska je vođena u potpunosti transparentno, a obraćanje tužiocu je bilo neophodno jer on posjeduje dio projektne dokumentacije koja nije bila dio spisa predmeta.
Mogli da zarade 21,5 miliona
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Finansijski vještak Srđan Pupovac je u ranijem toku spora utvrdio da su ove kompanije za izgradnju mHE od 2014. godine uložile ukupno 1,5 miliona eura sa kamatama, te da bi, da je investicija realizovana, nakon 27 godina ove dvije kompanije zaradile od iskorišćavanja hidropotencijala dobit u iznosu od 21,5 miliona.
Ugovor za koncesije u trajanju od 30 godina za izgradnju malih hidroelektrana sa Krasnićijevim kompanijama 2014. godine potpisala je Vlada tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Podaci kad je ugovor raskinut su kontradiktorni – Vlada navodi kraj 2020, a Krasnići kraj 2019.
Ističući da tužena nema razloga da sumnja u rad vještaka građevinske struke, punomoćnica tužioca, advokat Ana Đukanović, naglasila je da zahtjev zastupnice države predstavlja puko prolongiranje spora.
Ona je napomenula da pomenuti izvještaj nije nikako nova i nepoznata dokumentacija, jer je “taj izvještaj prethodio svim izdavanjima vodnih uslova akterima u ovom sporu”.
Kako je dodala, izvještaj je prvi akt spora i svi akteri su sa njim bili upoznati prije podnošenja tužbe koju je podnijela kompanija Triangl CG INC protiv države zbog raskidanja ugovora o izgradnji mHE
Država je u prethodnom toku procesa imala niz primjedbi na nalaz finansijskog vještaka tvrdeći, kako je “Dan” pisao, da neki prikazani troškovi nisu bili nužni.
S druge strane, zastupnici tužioca su tvrdili da tužena odugovlači spor.
Nastavak suđenja je zakazan za 28. april.
