To je saopšteno na pres konferenciji „Izazovi i perspektive – Zakonska regulativa igara na sreću u Crnoj Gori“, koju je organizovala Grupa priređivača igara na sreću.
Savo Martinović, smatra da predlog Zakona o igrama na sreću nije dovoljno kvalitetan, zbog toga što nije urađen u adekvatnoj proceduri.
“Nijedan od predloga priređivača nije našao mjesto u konačnom tekstu predloga Zakona. Radna grupa koja je formirana za izradu Nacrta, odnosno Predloga Zakona praktično nije uključivala ne samo priređivače igara na sreću, nego ni niz državnih institucija, kao što su Agencija za elektronske komunukacije i poštansku sjelatnost, Ministarstvo zdravlja, a nisu bili uključeni ni predstavnici medija”, naveo je Martinović.
Prema njegovim riječima Nacrt Zakona o igrama na sreću je je ishitreno urađen, o čemu govori preko 150 primjedbi ozbiljnih priređivača.
“Niz naših apela, koje smo uputili državnim institucijama, naišao je na ćutanje, odnosno izostao je zajednički rad. Smatramo da ovaj zakonski tekst ima i značajne šire negativne posljedice. U postupku dobijanja prava na priređivanje igara na sreću ukida se postojeći sistem kocesija i uvodi potpuno novi model odobrenja, koji u velikoj mjeri dovodi do toga da će budući zahtjevi za priređivanje igara na sreću biti razmatrani u kancelarijama državne administracije, a da neće biti raspisivani javni konkursi, odnosno tenderi, koji prethodne svakom ugovoru o koncesiji. Smatramo da to nije dobro ne samo za ovu oblast, nego za bilo koji način komunikacije države sa privrednim subjektima”, pojasnio je Martinović.
Poručio je da je neophodno postojeći predlog Zakona o igrama na sreću vratiti u formu Nacrta Zakona.
-Da bi ovaj predlog imao smisla predlažemo da se postojeća Radna grupa proširi ljudima koji imaju najveća ekspertska znanja u ovoj oblasti, a to su priređivači igara na sreću. Želimo da se uključe i esperti iz inostranstva, državne institucije, medijske kuće”, rekao je Martinović.
Istakao je da je cilj predstavnika priređivača da se Zakon donese, a ne da se odugovlači sa donošenjem, a u međuvremenu, državne institucije, koje su po bilo kom osnovu nadležne, treba da se angažuju na dosljednom, neselektivnom sprovođenju postojećeg Zakona o igrama na sreću.
Naglasili su da je Zakon o sprečavanju pranja novca u koliziji sa Predlogom Zakona o igrama na sreću i da predlog Zakona o igrama na sreću dovodi do toga da je Lutrija, kao državna kompanija, povlašćena u odnosu na druge priređivače što stvara dodatnu biznis barijeru za sve privatne kompanije.
