Panel je okupio sagovornike iz oblasti istorije, ljudskih prava i građanskog aktivizma, koji su razgovarali o društvenim i institucionalnim narativima o ratovima devedesetih, izazovima tranzicione pravde i posljedicama nedostatka sistemskog suočavanja s prošlošću, posebno u kontekstu obrazovanja i mladih.
Na panelu su učestvovali istoričari Edin Smailović i Miloš Vukanović, kao i građanska aktivistkinja i predstavnica Akcije za ljudska prava, Elizabeta Mrnjačević. U diskusiji su otvorena pitanja kolektivnog i selektivnog sjećanja, institucionalne odgovornosti i uloge obrazovnog sistema u prenošenju znanja o ratnim zločinima.
Istaknuto je da bez pune pravde za žrtve, institucionalnog priznanja odgovornosti i sistemskog pristupa kulturi sjećanja, proces suočavanja s prošlošću ostaje fragmentiran i nedovoljno djelotvoran.
Istoričar Edin Smailović kazao je da je način na koji se ratovi devedesetih predstavljaju u javnom prostoru i dalje opterećen fragmentisanim narativima i nedostatkom sistemskog pristupa. Prema njegovim riječima, odsustvo jasnih i provjerenih istorijskih okvira ostavlja prostor za manipulacije i revizionizam, što dugoročno utiče na produbljivanje društvenih podjela i formiranje stavova mladih generacija.
Istoričar Miloš Vukanović ukazao je da Crna Gora još uvijek nema dosljedan institucionalni odnos prema ratnim zločinima iz devedesetih, kao ni jasan kontinuitet u procesima suočavanja s prošlošću. Naveo je da su te teme nedovoljno zastupljene u obrazovnom sistemu, zbog čega mladi znanja o tom periodu najčešće stiču van formalnog obrazovanja, kroz neprovjerene i često jednostrane izvore.
Predstavnica Akcije za ljudska prava, Elizabeta Mrnjačević, kazala je da suočavanje s prošlošću ne može biti stvarno bez pune pravde za žrtve. Ocijenila je da su sudski postupci za ratne zločine često vođeni selektivno, sa slabim istragama i bez jasnog institucionalnog priznanja odgovornosti, što, prema njenim riječima, ostavlja prostor za relativizaciju zločina i negiranje patnje žrtava.
Programski direktor u Juventasu, Jovan Bojović, kazao je da je cilj projekta otvaranje prostora za dijalog o ratnim zločinima i kulturi sjećanja, uz oslanjanje na provjerene informacije i edukativne formate. Istakao je da u Crnoj Gori i dalje ne postoji sistemski pristup suočavanju s prošlošću, te da se kroz projekat, pored panel diskusija, koriste i umjetnički sadržaji, poput pozorišne predstave „M kao Morinj“, kako bi se ove teme približile široj javnosti, posebno mladima.
Događaj je organizovao Juventas, u okviru projekta „Suočavanje s prošlošću, kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“. Projekat se realizuje uz podršku regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog saopštenja ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a i isključiva je odgovornost Juventasa.




































