Tomović smatra da je novinarstvo lošije nego ranije kada je riječ o profesionalnim standardima i etici, iako prividno, kako kaže, imamo pluralizam medija i mnogo više medijskih organizacija.
“Naša primarna uloga – da objektivno i pravovremeno informišemo javnost se potpuno zaboravila ili stavila po strani. Tu su razni interesi, a moramo i da priznamo da ovo nije profesija koja je primamljiva mladim ljudima, jer uslovi rada nisu atraktivni, kao ni zarade. Sve nas je manje, iako je sve više medija. Sve je manje onih koji stvarno žele da se bave time, jer ovo nije nešto od čega može lijepo i ugodno da se živi. Možda svjedočimo i početku nekakvog kraja medija kakve poznajemo, a što se dogodilo na zapadu, Evropi i SAD, odnosno da tradicionalni mediji doživljavaju krah”, kazala je Tomović, koja trenutno radi sa velikom globalnom mrežom Earth Journalism Network, koja okuplja 25.000 novinara koji se bave temama zaštite životne sredine i urednik je za Balkan.
Ističe da i mediji u svijetu imaju slične probleme kao i naši.
“Problemi finansija u ovoj profesiji su univerzalni, jer su neprofitabilni mediji veoma ugroženi svuda u svijetu. Taj problem je izražen i u zemljama Evropske unije, a problemi su autoritativni režimi, netransparentnost, problem sa nedostupnim javnim informacijama, kao i politički i kriminalni uticaji”, navela je Tomović.
Smatra da su se stvari pogoršale u posljednjih nekoliko godina.
“Do pada režima praktično su postojale dvije grupe novinara. Jedna koja je bila izražena u smislu pomoći našim novcem dominantno, a koja je bila bliska tadašnjem DPS režimu i bila propaganda glasila DPS-a. Nakon toga sam očekivala da će se desiti promjene u društvu i da će doći do oslobađanja medija, a i da će drugi proizvoditi bolje novinarstvo, ali do toga nije došlo. Više nemamo dvije strane, već desetine raznih strana i interesnih grupa. Imamo privid više nivoa medijskog pluralizma, a nivo novinarstva drastično pada zbog kombinacije raznih interesa”, istakla je Tomović.
Navodi da je i dalje mnogo nepravde, a kao primjer ističe raspodjelu novca Agencije za elektronske medije gdje je u posljednjoj raspodjeli novca “medij organizovane kriminalne grupe ETV dobio 176 hiljada eura našeg novca”. Ona pita kakav je to javni interes.
“Vlasnik medijskog prostora na toj televiziji je Aco Mijajlović, koji je osumnjičen za organizovani kriminal. Postoje pisani dokazi da se za emitovanje na toj televiziji plaća kompaniji Aca Mijajlovića. Sve je to trošenje novca poreskih obveznika koje nije dobro”, smatra Tomović.
Tradicionalni mediji, kako kaže, više nemaju šanse u medijskom svijetu nigdje u svijetu.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
“Primat preuzimaju infulenseri, blogeri, ljudi na društvenim mrežama. Portali polako gube trku. Mediji su globalno izgubili trku, jer nove generacije ne konzumiraju medije. Činjenica je i da u Crnoj Gori postoje tabloidi, što je veoma loše za novinarstvo”, kazala je Tomović.
Prema njenim riječima, urednički kadar je u većoj mjeri kriv za loše stanje u novinarstvu, kao i da urednici moraju da budu bolji učitelji. Ističe i da su mediji iz raznih razloga dozvolili da se ponižava novinarstvo.
“Mediji moraju više razmišljati o svojim ljudima i načinu rada. Pričamo stalno o nekim podjelama, a ne o suštinskim problemima”, istakla je Tomović.
Novinar Milan Stojović upozorava da Crna Gora polako gubi sve tradicionalne stvari, pa i tradicionalne medije i novinarstvo kakvo bi trebalo da bude.
“Nema prave razmjene informacija, a novinari i mediji su najmanje u službi istine. Bave se stvarima koje možda donose novac, ali ne i ono što je suštinski važno”, smatra prvi urednik nikšićkog radija.
Smatra da su ranije uslovi bili vrlo teški sa tehničke strane, ali da je novinarstvo bilo mnogo kvalitetnije.
“Zadatak novinarstva je isti i tada i sada – da bocka uspavane savjesti i uznemirava misao. Koliko možemo da prikujemo nekog u današnje vrijeme da nas gleda i sluša, a da ne govorimo o čitanju, jer su tiraži jako pali. Novinarstvo nije atraktivna profesija, a zahtijeva mnogo. Novinar mora da se dokaže svojim radom i tu nema rada preko veze”, istakao je Stojović.
Televiziju, radio i novine polako, kako kaže, “jedu” portali i društvene mreže.
“Sve se preselilo na portale i društvene mreže. Mnogo je tema koje novinari načinju i to treba cijeniti. Da nije tako ne bi ni znali šta je radila bivša vlast, kao što nismo znali šta se sve radilo u komunističkom vremenu. Čini se da u Crnoj Gori nema uslova za pravo istraživačko novinarstvo, jer su zatvoreni izvori informacija. Nigdje na svijetu ne postoje nezavisni mediji i to je činjenica”, kazao je Stojović.
Ističe da je mnogo teže biti pravi novinar u ovom vremenu, te da su i bezbjednosni razlozi limitirajući faktor.
“Najbolja zaštita novinara je istina, jer ona jedino može da sačuva novinara i da ga odbrani. Istinu treba afirmisati kao dominantan kriterijum u profesiji. Od kada postoji novinarstvo ona je prisutna i mora biti prisutna”, istakao je Stojović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima kvalitetnih novinara i potencijala koje treba da prepozna i više cijeni.
Stojović ističe da novinare u narednom periodu očekuje veliki posao, te da kao i uvijek novinarstvo zahtijeva cijelog čovjeka i puno vremena.
“Informisanje je jedno od najstarijih zanata na svijetu. Kako mi radimo, zavisiće i naša cijena u društvu, a time ćemo dokazivati da li smo izvršili društveni zadatak i što radimo u službi građana”, poručio je Stojović.
