“Iako ovakva inicijativa na prvi pogled može djelovati kao mjera u korist radnika, važno je postaviti ključno pitanje: kome se zaista skraćuje radno vrijeme? Ova mjera se odnosi prvenstveno na zaposlene u državnom aparatu – koji je već prepoznat kao prenatrpan, neefikasan i često organizovan bez jasnih kriterijuma odgovornosti i učinka. Istovremeno, ogromna većina građana, a posebno podstanara, radi u privatnom sektoru, gdje ovakve mjere nemaju nikakav efekat – niti u praksi mogu biti primijenjene”, smatraju iz Udruženja podstanara.
Ogroman broj podstanara u Crnoj Gori, kako dalje navode, radi i po dva posla, često bez slobodnih dana, kako bi mogao pokriti osnovne životne troškove, prije svega kiriju, koja nerijetko premašuje polovinu mjesečnih prihoda.
“Za njih, najava skraćenja radnog vremena ne znači ništa – osim potencijalnog gubitka dodatnog posla koji im donosi neophodan prihod za preživljavanje. Dok se državni službenici pripremaju za kraći radni dan uz punu platu, radnici u privatnom sektoru svakodnevno rade 12 do 15 sati, bez ikakve zaštite ili podrške”, kazali su iz Udruženja podstanara.
Podsjećaju da tržište kirija u Crnoj Gori funkcioniše bez ikakve regulacije, a cijene zakupa su iz mjeseca u mjesec sve više.
“Plate u realnom sektoru ne prate rast troškova života. Podstanari su izloženi stalnoj nesigurnosti, bez institucionalne podrške i bez ikakvih poreskih olakšica ili socijalnih mehanizama. Zato poručujemo: ovo nije mjera za radnike – ovo je mjera za privilegovane”, navode iz Udruženja podstanara.
Ističu da ova najava još jednom potvrđuje ono što podstanari i radnici u privatnom sektoru već odavno znaju – da živimo u namještenoj utakmici, gdje se pravila kroje za zaštićeni i privilegovani sloj, dok se ostatku društva poručuje da ćuti i „izdrži još malo“.
“Skraćenje radnog vremena, bez suštinskih ekonomskih i socijalnih reformi, samo je još jedna populistička mjera koja ne rješava nijedan od stvarnih problema običnog čovjeka. Pozivamo donosioce odluka da odustanu od površnih rješenja i da se konačno suoče sa realnošću većine građana: da uvedu regulaciju tržišta zakupa, da povežu visinu plata sa troškovima života i da se donesu konkretne mjere podrške za sve one koji danas žive u podstanarskom statusu – ne po izboru, već po nuždi. Jer, ako ovo nije namještena utakmica, onda se pitamo – šta jeste?”, zaključuju iz Udruženja podstanara.
