Kako su kazali, podaci upozoravaju da, iako Crna Gora ima širok i formalan ustavno-zakonski okvir za zaštitu kulturnog identiteta manjinskih zajednica, u praksi i dalje preovladava multikulturalni model, zasnovan na pukom očuvanju posebnih identiteta bez njihove međusobne interakcije.
“Iako su strateška dokumenta Vlade usvojila koncept interkulturalizma, koji podrazumijeva dijalog, prožimanje kultura i izgradnju zajedničkog kulturnog prostora, analiza je utvrdila da konkretnih instrumenata za njegovo sprovođenje gotovo da nema. Akcioni planovi ostaju opšti, bez jasnih pokazatelja, a institucije, koje bi trebalo da budu nosioci interkulturalnih politika, imaju ograničene kapacitete i neujednačene kriterijume rada”, navodi se u saopštenju.
Kroz terensko istraživanje i fokus grupe predstavnici svih nacionalnih zajednica potvrdili su da postoji formalna i zakonom garantovana obaveza države za zaštitom kulturnog identiteta, ali da se u praksi ta zaštita ne primjenjuje doslijedno.
“Zajednice prepoznaju vrijednost interkulturalnog modela, ali smatraju da zbog nedostatka praktične primjene, slabe medijske vidljivosti i nedovoljno inkluzivnih obrazovnih sadržaja, kulturna raznolikost nije u dovoljnoj mjeri iskorišćena kao resurs za društvenu koheziju”, dodaju iz UZOR-a.
Kako su istakli, raspodjela sredstava u institucijama, poput Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) i Fonda za manjinska prava, ocijenjena je kao netransparentna i često politički uslovljena, što dodatno narušava povjerenje manjinskih zajednica u institucionalni sistem.
“Analiza daje i preporuke koje se odnose na preciziranje i dopunu Zakona o manjinskim pravima i strateških dokumenata, kako bi interkulturalizam bio jasno i operativno definisan, a ne samo deklarativno pomenut. Preporučuje uvođenje mjerljivih kriterijuma i transparentnih postupaka finansiranja projekata unutar CEKUM-a i Fonda za manjinska prava”, naveli su.
Posebne preporuke, dodali su, odnose se na obrazovni sistem, kroz reviziju nastavnih planova i udžbenika, veću zastupljenost istorije i kulture manjinskih zajednica, uvođenje izbornih predmeta na manjinskim jezicima i razvoj školskih programa koji afirmišu interkulturalne vrijednosti.
Prema njihovim riječima, preporuke obuhvataju i medijski sektor, uz zahtjev za kreiranje inkluzivnih narativa, smanjenje stereotipa i povećanje vidljivosti kulturne raznolikosti.
“Analiza je dio projekta “Upotpunimo mozaik: Osnaživanje kulturnog identiteta manjina“ koji sprovodi NVO UZOR u partnerstvu sa NVO ALB Progress, a finansira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava”, zaključili su.
Nemate ideju za današnji ručak? Pripremite pileću musaku i uživajte u čaroliji ukusa
Kako doručak oblikuje vaš cijeli dan, ali i dugoročno zdravlje
