Savremeni način života donosi ubrzan ritam i stres koji ostavlja posljedice po zdravlje. Stoga psihoterapija je česta potreba mnogih građana, ali to sa sobom nosi i cijenu od 20 eura kod psihologa početnika, preko 50, što je najčešća cijena seanse od oko 50 minuta, pa čak i do 70 eura kod pojedinih renomiranih terapeuta. Stručnjaci za Gradsku ističu da su rad na sebi i briga o zdravlju duše neophodni kako bi očuvali unutrašnju ravnotežu i mir.
“Pod stresom smo, život je brz, sve se ubrzalo. Ne živimo kao što su naši roditelji i taj stres dolazi do pucanja”, kazala je psihoterapeutkinja Svetlana Bićanin.
Kako dodaje, potrebno je da taj stres umanjujemo i radimo na sebi, jer vrijeme je brzo, ništa se ne mjeri kao ranije.
“Bomarduju nas sa svih strana, vijesti, politika, kako treba da izgledamo i onda smo lijepe stvari pretvorili u ružne”, ističe.
Problem može biti riješen ako se otkrije na vrijeme, pa Bićanin apeluje na roditelje da ne ignorišu signale kod djece. Kada primijete da je dijete agresivno ili se povlači u sebe, odlazak kod psihologa ili terapeuta ne smije da bude tabu.
“Mi uvijek mislimo da možemo sami. Ne možemo. Objašnjavam da se terapeut ne petlja i ne rešava situaciju, ne daje savjet i ne osuđuje. Ne možemo samo sa prijateljima i familijom da razgovaramo ili kažemo „ja sam roditelj i najbolje poznajem svoje dijete“. Ne, nekada ne vidimo, od te velike ljubavi nijesmo u pravu i ne možemo da vidimo”, navodi Bićanin.
Kada je riječ o cijenama psihoterapije, one variraju, ali, tvrdi Bićanin, svako može pronaći pristupačnu opciju.
“Po seansi imamo imamo razne cijene, po kriterijumu, ali svi mogu naći ono što je pristojno za džep i da priušti terapiju, ako je ona potrebna, a većini nas zbog ovog vremena jeste potrebna”, navodi ona.
Ipak, psihoterapeutkinja apeluje na Ministarstvo zdravlja da uvede besplatne usluge, jer, kako kaže, mentalno zdravlje mora imati jednaku pažnju kao i fizičko.
“Krenimo od obične stvari, kada čovjek ima operaciju slijepog crijeva, zar ne bi bilo lijepo da neko sa njim razgovara i da ga opusti, jer ljekari dosta rade, hirurgu kao hirurgu to je rutina, a da li se taj čovjek bori u sebi, osjeća li strah, da li razmišlja kako će šta biti. Zar ne bi bilo lijepo da neko sa njim porazgovara prije svega toga, da ga opusti”, zaključuje.
Briga o mentalnom zdravlju jednako je važna kao i briga o tijelu, a prvi korak je priznanje da nam je pomoć potrebna i da je zatražimo na vrijeme, zaključuje Bićanin.




































