Negativan uticaj društvenih mreža na mlade je problem o kojem se sve više govori u državama Evropske unije. Ipak, pitanje je koliko se efikasno djeci može zabraniti da ih koriste.
“To je kao da pokušavate da preklopite puščanu cijev selotejpom, da spriječite metak. Znamo da zabrana može na razne načine da bude zaobilažena. Pitanje je koliko će u praksi biti realna. Ovo je dobar korak kao poruka možda više roditeljima da društvene mreže nisu bezazlene”, istakao je komunikolog Filip Jovanovski.
CFCS trenerica i influenserka, Tijana Novaković, smatra da nije samo rješenje da se zabrani, već da će se uvijek zabrana da se zaobići.
“Edukacija kako djece, tako i roditelja je ključna kako bi se uspjelo u ovoj namjeri. Nije poenta da se nešto zabrani, nego da se riješi problematika zbog koje se nešto brani”, dodaje ona.
Medijska pismenost mora biti dio školskog sistema, smatra Jovanoviski.
“Od prvog razreda osnovone do četvrtog srednje. Kao jedan od glavnih predmeta, ne da se drži kao dopuna norme, ili razbibriga, poslije matematike, ozbiljnih predmeta, nego kao najvažniji predmet”, kaže Jovanovski.
Ukoliko bi Evropska unija ograničila mladima korišćenje interneta, sadržaj društvenih mreža bio bi kvalitetniji, dodaje Novaković.
“Kreatori sadržaja bi se fokusirali na veću autentičnost onoga što kreiraju, na bolju edukaciju, na bolje znanje, na bolje i provjerene informacije, a manje na površne trendove kojima su preplavljene društvene mreže”, zaključuje.
Evroposlanici traže i zabranu štetnih tehnologija i praksi koje izazivaju zavisnost, ili liče na kockanje i druge mjere kako bi se djeca bolje zaštitila prilikom korišćenja Interneta. Evropski parlament će o ovim preporukama glasati krajem novembra.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
