Ova godina donijela je Crnoj Gori jednu od najtežih borbi sa vatrom u proteklih nekoliko decenija, ističe direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović. Dani i noći pretvoreni su u bitku sa vatrenom stihijom, dok su žege i vjetrovi neumoljivo radili u korist plamena.
“Mi smo imali najobimnije i najgore požare 2017. godine. Međutim, ova požarna sezona koja još uvijek traje i ne možemo da govorimo kakve je sve posljedice ostavila i da postane najgora požarna sezona za svega par dana u posljednih nekoliko decenija. Dominantno u centralnom dijelu u priobalju ali nije ni sjever Crne Gore nije bio pošteđen”, kazala je Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene. .
Ovi požari će imati i trajne posljedice za Crnu Goru, kaže Vojinović.
“Nažalost, imamo tragične posljedice i jednu žrtvu što je nenadokadiv gubitak ali sa druge strane i ono sto će se sanirati a donosi ekološke i ekonomske troskove. Imamo uništen značajan broj kuća i došlo je do ošetećenja dijela kritične infrastruktur. Kroz ove požare značajno je uništen biodizervitet, naši prirodni resursi. Došlo je do uginuća životinja u svim tim požarnim talasima. Unisteno je zemljiste, sumski kompleks. Sa svakim uništenjem se stvara pogodno tlo za eroziju, klizišta i poplave”, kazala je Vojinović.
Dodaje, ovo ljeto jedno je od najtoplijih u istoriji temperaturnih mjerenja.
“Ne samo da će biti jedno od najtoplijih nego će imati te produžene toplotne talase i to se dešava u Crnoj Gori. Dakle, veliki broj uzastopnih dana sa tropskim danima ali i tropskim noćima i produženim sušama što poljoprivrednih i meteorološkim i to je ono pogonsko gorivo što je stvorilo uslove za ove jako intenzivne požare i znamo da je u principu kriv ljudski faktor ali borbu sa njima otežavaju klimatske promjene”, kazala je Vojinović. .
Klimatske promjene se ipak ne mogu izbjeći, te se njima moramo prilagoditi, zaključila je Vojinović.