Prema njegovim riječima, državna elektroenergetska kompanija će ove godine ostvariti negativan rezultat zbog višemjesečnog isključenja Termoelektrane, izraženog rasta potrošnje električne energije, kao i izmještanje toka rijeke Ćehotine koje sprovodi ćerka kompanija Elektroprivrede Rudnik uglja Pljevlja.
Kako ocjenjujete prošlogodišnje poslovne rezultate Elektroprivrede, kao i poslovni rezultat kompanije na početku ove godine? Da li ste zadovoljni tim rezultatima i što je na njih najviše uticalo? Kakav je rezultat ostvaren u prvom kvartalu ove godine?
BULATOVIĆ: Elektroprivreda je tokom 2024. godine ostvarila pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 10,2 miliona eura. Izuzetno smo zadovoljni ostvarenim rezultatom, posebno imajući u vidu da je prethodna godina bila izrazito nepovoljna s hidrološkog aspekta. Naime, usljed loših hidroloških prilika, EPCG je imala neto negativan rezultat u segmentu trgovine električnom energijom u iznosu većem od 80 miliona eura. Važno je naglasiti da se u ovom kontekstu govori o neto iznosu novčanih sredstava.
Tako visok nivo negativnog rezultata i novčanog toka gotovo je nemoguće nadoknaditi u kratkom roku. Ipak, zahvaljujući predanom radu, optimizaciji troškova i odgovornom upravljanju resursima koji su nam na raspolaganju, uspjeli smo da obezbijedimo pozitivan finansijski ishod i očuvamo stabilnost novčanog toka. Svi kreditni aranžmani koje smo tokom 2024. godine zaključili s partnerskim finansijskim institucijama bili su namijenjeni isključivo finansiranju investicionih projekata, dok su redovno poslovanje i dio investicija finansirani iz sopstvenih sredstava.
Što se tiče rezultata za prvi kvartal 2025. godine, moram istaći da je kvartal takođe obilježen nepovoljnom hidrološkom situacijom — januar i februar bili su izuzetno sušni mjeseci. Ipak, mart je donio obilne padavine, koje su djelimično popravile poslovni rezultat i stabilizovale novčani tok. Prvi kvartal smo završili s dobiti većom od deset miliona eura, što svakako jeste pozitivan rezultat.
Kakav poslovni rezultat očekujete na kraju ove godine, s obzirom na to da je jedna od najizazovnijih za crnogorski energetski sektor zbog višemjesečnog prestanka rada Termoelektrane zbog ekološke rekonstrukcije? S obzirom na činjenicu da TE Pljevlja učestvuje u proizvodnji električne energije u velikom procentu, da li je za očekivati je da njeno isključivanje u ovoj godini prouzrokuje negativan poslovni rezultat EPCG za 2025. godinu, ili je prema vašim projekcijama moguće da i ovu poslovnu godinu EPCG završi u plusu?
BULATOVIĆ: Kada govorimo o poslovnom rezultatu EPCG u 2025. godini, neophodno je, prije svega, uzeti u obzir ostvarene rezultate iz prvog kvartala, planirano isključenje Termoelektrane Pljevlja, izraženi rast konzuma kod distributivnih potrošača, kao i izmještanje toka rijeke Ćehotine koje sprovodi naša ćerka kompanija Rudnik uglja Pljevlja.
Jasno je da nas, usljed dugoročnog zastoja TE Pljevlja, očekuje neophodna nabavka električne energije u iznosu od 80 miliona eura. Dodatno, rast konzuma kod distributivnih potrošača predstavlja za nas izuzetan teret, jer potrošnja građana konstantno raste, dok električnu energiju koju na međunarodnim berzama kupujemo po cijeni nešto iznad 100 eura po megavat-satu našim građanima prodajemo po 45 eura po MWh. Kako bih obim rasta potrošnje adekvatno ilustrovao, navešću da je potrošnja građana u posljednjih nekoliko godina porasla za količinu koja je ranije odgovarala potrošnji Kombinata aluminijuma Podgorica.
Imajući u vidu sve navedeno, izvjesno je da će u 2025. godini doći do znatnog minusa u poslovanju, te da će biti neophodno da obezbijedimo finansijsku podršku poslovnih banaka u cilju nabavke dovoljne količine električne energije za snabdijevanje građana i privrede. Pored navedenog, dodatni pritisak na novčani tok EPCG predstavlja i potreba za održanjem tekuće likvidnosti Rudnika uglja Pljevlja koji, usljed izmještanja rijeke Ćehotine, neće vršiti fakturisanje, a samim tim ni ostvarivati prihode.
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Budva domaćin Evropskog pub kviza, još jedan dan za prijavu
Udes u Zeti, povrijeđeni transportovani u Klinički centar
Koliko mjeseci je planirano da Termoelektrana bude van pogona u ovoj godini? Kada je planirano da ekološka rekonstrukcija TE bude završena? Da li ste zadovoljni dosadašnjom dinamikom radova na rekonstrukciji TE i da li očekujete da sve bude završeno u planiranom roku?
BULATOVIĆ: Prema planu, totalni zastoj Termoelektrane Pljevlja trajaće sedam mjeseci i petnaest dana, odnosno do 15. novembra 2025. godine. EPCG neprekidno sprovodi aktivnosti usmjerene ka ubrzanju dinamike radova, sa ciljem iznalaženja mogućnosti za skraćenje perioda zastoja, što nesumnjivo podrazumijeva dodatne napore, kao i angažovanje dodatnih finansijskih sredstava.
Podsjećamo da je Termoelektrana Pljevlja isključena sa elektroenergetske mreže 31. marta 2025. godine u 22 časa i 45 minuta. Iako, kao što je i očekivano kod ovako obimnih, kompleksnih i tehnički zahtjevnih projekata, postoje određene propratni izazovi, očekujemo da se projekat Ekološke rekonstrukcije – uključujući adaptaciju kotla i unutrašnje obloge dimnjaka – okonča u predviđenom roku. Dinamika realizacije radova, za sada, može se ocijeniti kao zadovoljavajuća, a završetak radova i ponovno povezivanje Termoelektrane na mrežu u probnom režimu rada planirani su za 15. novembar 2025. godine.
Možete li u ovom trenutku precizirati do koje bi godine nakon rekonstrukcije Termoelektrana mogla da radi? Da li možemo očekivati dodatno razumijevanje Energetske zajednice? Krajem prošle godine su predstavnici tadašnjeg Ministarstva energetike od Energetske zajednice (EZ) traženi da TE radi do 2041. godine.
BULATOVIĆ: Odgovor na pitanje do koje bi godine Termoelektrana Pljevlja mogla da radi nakon završene ekološke rekonstrukcije zahtijeva vrlo širok i kontekstualno utemeljen pristup. Kada govorimo o tehničkoj spremnosti i raspoloživosti kapaciteta, TE Pljevlja će, po okončanju rekonstrukcije, biti u stanju da dugoročno predstavlja stabilan oslonac elektroenergetskog sistema Crne Gore. S druge strane, Nacrt nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore, u trenutnim uslovima i okolnostima, predviđa rad Termoelektrane Pljevlja do 2041. godine.
Važno je naglasiti da na donošenje konačnih strateških odluka o trajanju ili optimalnom režimu rada termoelektrana može uticati čitav niz veoma kompleksnih faktora tehničko-ekonomske i administrativne prirode. Tu se, prije svega, misli na buduće politike Evropske unije u pogledu nameta na emisije gasova sa efektom staklene bašte, globalne klimatske politike, kao i međunarodne odnose u kontekstu postizanja zajedničkih klimatskih ciljeva i usklađivanja već deklarisanih nacionalnih politika.
Razgovori sa Energetskom zajednicom odvijaju se redovno i u kontinuitetu, u duhu potpune transparentnosti i otvorene razmjene informacija o svim aktivnostima, namjerama i planovima Vlade i Elektroprivrede. U tom pravcu, EPCG, u saradnji sa resornim i drugim ministarstvima, sprovodi čitav niz regulatornih i investicionih aktivnosti s ciljem postizanja željenih ciljeva koji će omogućiti održivu i pravednu energetsku tranziciju.
Poseban akcenat stavljen je na postepenu dekarbonizaciju i kreiranje odgovarajućeg proizvodnog portfolija, što zahtijeva izuzetno velika ulaganja – koja su, realno posmatrano, teško održiva bez dodatne podrške, posebno za male, nerazvijene ili zemlje u razvoju. Sve ove aktivnosti sprovode se strateški usmjereno, uz dobru koordinaciju sa evropskim institucijama i jasno iskazanu opredijeljenost ka usklađivanju sa politikama Evropske unije.
Iz tog razloga vjerujemo da će Termoelektrana Pljevlja, u odgovarajućem režimu rada, ostati sastavni dio crnogorskog elektroenergetskog sistema dovoljno dugo da pruži pouzdan oslonac tranziciji ka obnovljivim izvorima energije.
Termoelektrana je jedan od glavnih crnogorskih proizvodnih energetskih objekata u kojemu se proizvodi gotovo 40 odsto električne energije. S obzirom na to da će ove godine TE biti van pogona više od pola godine, da li su obezbijeđene potrebne količine električne energije za ovu godinu?
BULATOVIĆ: Termoelektrana Pljevlja mjesečno proizvodi oko 140 GWh električne energije. Kako bismo čitaocima približili značaj ove proizvodnje, istakli bismo da ona na tržištu trenutno vrijedi približno 14 miliona eura. Podsjećamo da su mjeseci april i maj tradicionalno rezervisani za remont Termoelektrane Pljevlja.
Međutim, ovogodišnji izazov biće obezbjeđenje zamjenskih količina električne energije za period od juna do novembra, koje je u redovnim uslovima proizvodila TE Pljevlja. Riječ je o oko 800 GWh električne energije, čija tržišna vrijednost iznosi približno 80 miliona eura. Direkcija za upravljanje energijom (DUE) pri EPCG već je obezbijedila oko 75 odsto potrebnih količina, dok će preostale količine biti nabavljene tokom narednog perioda, u mjesecima maju i junu.
Naravno, određene količine električne energije biće nabavljane i na operativnom nivou, u skladu sa razvojem elektroenergetske situacije. Važno je naglasiti da su hidroelektrane trenutno u potpunosti raspoložive, a nivo akumulacija je nešto iznad plana. Prema Energetskom bilansu, planirano je da početkom ljeta akumulacije dostignu svoj maksimalni nivo. Tokom narednog perioda, hidroproizvodnja će se koristiti i kao ključni alat za optimizaciju našeg proizvodnog portfolija, s ciljem umanjenja negativnih efekata izazvanih ovogodišnjom elektroenergetskom situacijom.
Imate li informaciju i projekcije u ovom trenutku koliko će EPCG i ukupno EPCG grupu (gdje, između ostalog, spada i Rudnik uglja) koštati višemjesečno isključenje TE ove godine? Kakve će i kolike biti tokom 2025. godine finansijske posljedice toga što će TE biti van sistema za EPCG i EPCG grupu?
BULATOVIĆ: Vrijednosti ovih nabavki kreću se u nivou od oko 80 miliona eura, kada je u pitanju uvoz električne energije za pokrivanje nedostajućih količina.
Da li građani i privreda mogu ove godine očekivati povećanje cijene električne energije? Posebno iz razloga što je ovo specifična godina, s obzirom na višemjesečni prekid rada TE. Da li smatrate da bi ako ne tokom ove, eventualno narednih godina moglo i trebalo doći do povećanja cijena za potrošače? Do kada će EPCG biti u mogućnosti da po ovim cijenama plasira svoj proizvod potrošačima?
BULATOVIĆ: Subvencije koje se odnose na popuste na cijenu aktivne energije predstavljaju važan element naše politike društvene odgovornosti i brige o kupcima. Konkretno, popust u iznosu od 38 odsto na aktivnu energiju primjenjuje se na članove Zlatnog tima, koji imaju mjesečnu potrošnju do 500 kWh. Istovremeno, za sve ostale redovne platiše sa potrošnjom u istom rasponu važi popust od 21,5 odsto na aktivnu energiju, dok je popust od 6,4 odsto na mrežne usluge omogućen svim krajnjim kupcima, bez obzira na status.
Ove subvencije su prvobitno bile predviđene od 1. januara do 31. marta 2025. godine, a nedavno su, u skladu sa analizom efekata i ukupnim društveno-ekonomskim okolnostima, produžene do 30. juna 2025. godine. Smatramo da je produženje ove mjere jasan pokazatelj odgovornog odnosa EPCG prema domaćinstvima i građanima Crne Gore. Kada je riječ o ostatku godine, mogu reći da ćemo, kao i do sada, pažljivo pratiti razvoj situacije na tržištu električne energije, tokove potrošnje, finansijski kapacitet kompanije, kao i širi društveni kontekst.
Na osnovu toga, donosićemo odluke koje će istovremeno štititi interese EPCG kao privrednog subjekta, ali i uvažavati realne potrebe građana. Naš cilj jeste i ostaje balans između održivosti poslovanja i podrške kupcima u ovim specifičnim uslovima. U konačnom, EPCG će nastaviti da djeluje u skladu sa principima odgovornog poslovanja, transparentnosti i brige o korisnicima, te da, u okviru svojih mogućnosti, daje doprinos očuvanju životnog standarda građana Crne Gore.
Kao što znate, gotovo četiri i po decenije (od gradnje TE) u Crnoj Gori nije izgrađen značajan – veliki izvor električne energije u vlasništvu državne kompanije. Koji su to glavne elektrane koje država, odnosno državna EPCG namjerava da započne i završi u narednom periodu? U kojoj su fazi ti projekti i kad bismo mogli da očekujemo proizvodnju iz tih energetskih objekata, odnosno kad bi mogli biti završeni?
BULATOVIĆ: Već četiri i po decenije, još od izgradnje Termoelektrane Pljevlja, Crna Gora nije uspjela da izgradi nijedan veliki energetski objekat u vlasništvu državne kompanije. Međutim, EPCG odlučno mijenja tu praksu. Sa jasnom vizijom razvoja, strateškim pristupom i konkretnim investicionim projektima, pozicionirali smo se kao ključni akter energetske tranzicije i nosilac budućeg elektroenergetskog suvereniteta Crne Gore.
U skladu s tim, u proteklom periodu pokrenuli smo nekoliko kapitalnih projekata koji imaju potencijal da u znatnoj mjeri transformišu naš energetski bilans. Vjetroelektrana Gvozd jedan je od najnaprednijih projekata koje trenutno realizujemo. Sa instalisanom snagom od 54,6 MW, u saradnji sa međunarodnim partnerima, očekujemo prve megavat-sate već do kraja ove godine.
Gvozd će doprinijeti povećanju udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji, uz smanjenje zavisnosti od uvoza i smanjenje emisija štetnih gasova. Posebno ističem Hidroelektranu Kruševo, strateški važan hidroenergetski projekat instalisane snage od 82 MW, sa očekivanom godišnjom proizvodnjom od oko 170 GWh. U pitanju je sistem koji će, po završetku, igrati ključnu ulogu u regulisanju tokova i balansiranju proizvodnje u elektroenergetskom sistemu. Projekat se razvija u saradnji sa renomiranim Institutom za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, a podržan je i kroz strateško partnerstvo sa francuskom kompanijom EDF. Ugovori za izradu projektne dokumentacije i izvođenje detaljnih geoloških ispitivanja već su potpisani, a početak gradnje očekujemo u periodu 2025–2026. godine.
Ne mogu a da ne pomenem Hidroelektranu Komarnica, čija je instalisana snaga planirana na 172 MW, uz godišnju proizvodnju od preko 210 GWh. Završeni su tehnički aspekti idejnog rješenja i studije izvodljivosti, dok je postupak procjene uticaja na životnu sredinu u toku. Riječ je o projektu koji je od izuzetnog strateškog značaja i koji će nadam se uz podršku nadležnih institucija, preći u fazu realizacije uz neophodni konsenzus svih zainteresovanih strana. Cilj nam je da do kraja 2025. godine imamo VE Gvozd na mreži sa 56 MW, solarne elektrane na Kapinom polju snage 20 MW, SE Željezara snage 20 MW kao i na krovovima rezidencijalnih objekata instalisanih FN sistema snage 100 MW.
Složićete se da brojke govore same za sebe. Pored pomenutih velikih sistema, EPCG paralelno ulaže i u modernizaciju postojećih kapaciteta, samo da napomenem kompletnu rekonstrukciju HE Piva, trenutno radimo II fazu rehabilitacije HE Perućica sa ugradnjom agregata A8 i valorizacijom voda nikšićkog polja, zatim razvoj digitalne infrastrukture i integraciju pametnih mreža. Poseban fokus usmjeren je i na lokalne i decentralizovane izvore energije, što dodatno doprinosi otpornosti i fleksibilnosti našeg sistema. Naravno, svjesni smo brojnih izazova – regulatornih, finansijskih i administrativnih – koji prate ovako ambiciozne projekte. Međutim, odlučnost EPCG da se uhvati u koštac sa svim tim izazovima je nepokolebljiva. Raspolažemo kapacitetima, znanjem i iskustvom da vodimo Crnu Goru kroz novu energetsku epohu.
Uvjeren sam da ćemo, već u bliskoj budućnosti, staviti tačku na višedecenijski period bez znatnih energetskih investicija u državnom vlasništvu i da ćemo izgradnjom ovih objekata osigurati dugoročnu stabilnost, energetsku nezavisnost i održiv ekonomski rast naše zemlje.
Kako ste zadovoljni projektima ,,Solari“ i kakvi su dosadašnji ostvareni rezultati tih projekata?
BULATOVIĆ: Imajući u vidu da energetska tranzicija u svojoj suštini podrazumijeva potpuni prelazak na obnovljive izvore energije (OIE), projekat ugradnje fotonaponskih sistema (FNS) na krovovima stambenih i poslovnih objekata pokazao se kao sasvim logičan korak. U tom pravcu, EPCG je najprije pokrenula projekte „Solari 3000+“ i „Solari 500+“, koji su višestruko premašili očekivanja kompanije. U okviru tih projekata, više od 3.500 potrošača dobilo je svoje fotonaponske sisteme, čija ukupna instalisana snaga iznosi oko 35 MWp što, složićete se, predstavlja izuzetno impozantnu cifru.
Dodatno, činjenica da je cijeli projekat realizovan u roku od svega 18 mjeseci jasno govori da su napravljeni prvi ozbiljni i konkretni koraci u procesu energetske tranzicije Crne Gore. Kao logičan nastavak uslijedio je i projekat „Solari 5000+“, koji je trenutno u završnoj fazi. U okviru ovog projekta, instalirano je više od 4.000 fotonaponskih sistema ukupne snage od oko 40 MWp. Do sada je iz ovih sistema proizvedeno oko 16,5 GWh električne energije, što predstavlja znatan doprinos ukupnoj proizvodnji iz obnovljivih izvora. Takođe, finansijski aspekti su impresivni. Projekti Elektroprivrede 3000+/500+ i 5000+ su u periodu od 1. aprila prošle godine do kraja marta donijeli ukupnu dobit potrošačima od 4,96 miliona eura.
Zahvaljujući razlici između tržišne cijene električne energije na berzi od 116,17 eura po megavat-satu (MWh) i garantovane cijene u Crnoj Gori od 45 eura po MWh, EPCG je ostvarila dobit od 3,46 miliona eura. Dakle, dobitna kombinacija za sve učesnike u procesu. EPCG je, inače, izuzetno zadovoljna odzivom građana, jer ovaj projekat ne donosi samo kvantitativne benefite u vidu dodatnih količina električne energije, već ima i snažnu društvenu i edukativnu dimenziju.
Naš cilj je da probudimo svijest kod svakog građanina, kod svakog pojedinca, o važnosti racionalnog korišćenja energije i proizvodnje iz obnovljivih izvora. Na taj način, čitavo društvo postaje aktivan partner u zelenoj tranziciji. Vjerujemo da je upravo to neophodan preduslov za uspjeh – uključivanje svih aktera, od institucija do krajnjih korisnika, u proces koji se tiče naše zajedničke energetske budućnosti.
Kod zakupa Željezare nije bilo propusta menadžmenta
Nedavno je EPCG švajcarskoj kompaniji „8B Capital“ koja je na 50 godina zakupila Kovačnicu i Čeličanu u nikšićkoj EPCG Željezari, poslala dopis da su se stekli uslovi za raskid ugovora. Kako komentarišete to što Švajcarci nijesu ispunili ugovorne obaveze iz jula prošle godine? Ima li tu odgovornosti menadžmenta EPCG?
BULATOVIĆ: EPCG je nedavno uputila dopis švajcarskoj kompaniji „8B Capital“, u kojem je konstatovano da su se stekli uslovi za raskid ugovora o zakupu Kovačnice i Čeličane u okviru nikšićke EPCG Željezare, s obzirom na to da zakupac nije ispunio ugovorne obaveze koje datiraju još iz jula prošle godine.
Nažalost, uprkos brojnim pokušajima da se kroz dijalog i partnerski odnos pronađe održivo rješenje, obaveze iz ugovora – kako finansijske, tako i operativne – nijesu ispunjene u predviđenim rokovima. EPCG je strpljivo, ali odlučno, vodila ovaj proces, vodeći računa prvenstveno o interesima kompanije, ali i o zaposlenima, lokalnoj zajednici i ukupnom društveno-ekonomskom kontekstu. Naglašavam da EPCG u ovom procesu djeluje odgovorno, zakonito i transparentno, u punoj koordinaciji sa pravnim savjetnicima i nadležnim institucijama. Naš cilj nikada nije bio jednostrani prekid, već konkretan rezultat i funkcionalan proizvodni proces.
Međutim, kada to izostane, dužnost svakog menadžmenta je da zaštiti imovinu i interese kompanije. Što se tiče pitanja odgovornosti, želim da istaknem da je EPCG rukovodstvo preduzelo sve raspoložive mjere kako bi zakupac imao fer šansu da sprovede preuzete obaveze. Takođe, želim istaći da EPCG nije pretrpjela štetu u ovom postupku jer preuzimanja fabrike nije ni bilo od strane zakupca, već je EPCG mogla nesmetano da koristi sve hale i postrojenja što je i činila za proizvodnnju FN elektrana.
Pored toga zbog lošeg stanja opreme u fabrici bilo je potrebno mnogo više vremena za tehničku reviziju postrojenja, mašina i objekata pa je zakupcu bilo potrebno mnogo duže od planiranog za tehnički audit. U tom smislu, ne vidim propuste u postupanju menadžmenta – naprotiv, ovo je primjer kako se kroz odgovorno upravljanje vodi računa o kontinuitetu i zaštiti državne imovine. EPCG će, kao i do sada, ostati proaktivna, otvorena za konstruktivne prijedloge i posvećena razvoju Nikšića kao jednog od energetskih i industrijskih centara Crne Gore.
