Dokić ističe da je Ormuski moreuz ključ svih pitanja i ako se on zatvori cijena nafte može da dostigne nevjerovatne cijene, jer kroz taj moreuz prolazi 25 odsto svjetske nafte, te da u ovom slučaju ne postoji alternativno rješenje.
“Već smo prvog dana vidjeli da je cijena nafte na svjetskim berzama porasla 8 odsto. Evidentno je da je Bliski istok ključ kretanja nafte i naftnih derivata. Moramo navijati da se taj rat što prije završi, jer ako potraje i ako se rasplamsa, Iran će vjerovatno zatvoriti Ormuski moreuz i nafta neće moći da ide kroz Omanski zaliv i to će izazvati skok cijene nafte, gdje će barel u najgoroj varijanti ići i na 300 dolara, a to bi bila katastrofa za sve nas. Energentni pokreću svijet i čim ode cijena nafte u nebo, sve će ići u nebo i imaćemo nevjerovatnu inflatornu spiralu”, istakao je Dokić.
On navodi da ni postupci SAD-a ne obećavaju ništa dobro, te da njihovo prisustvo u sukobu može dodatno da iskomplikuje situaciju.
“Treba biti realan i reći da situacija nije nimalo dobra. Ključ je trenutno u rukama Amerikanaca, koji diktiraju sve. Za Ameriku je Bliski istok pitanje broj 1 i prioritet njene spoljne politike, a odakle kontrolišu Evropu, Aziju i Afriku. Što oni odluče, tako će biti”, kazao je Dokić.
Sa njim je saglasan i urednik portala Biznis.cg, Predrag Zečević, koji navodi da to pokazuje i istorija sukoba na Bliskom istoku, rat Izraela i Egipta, sukob Irana i Iraka, prvi i drugi Zalivski rat.
“Uvijek je nakon tih sukoba dolazilo do drastičnog rasta cijena nafte, pa to možemo očekivati i sada. Apsolutno je moguće da cijena barela nafte dođe i do 300 dolara i imali bi sadašnje cijene puta dva ili tri. Nijesam optimista u ovom slučaju, jer ovo može i te kako da utiče i na nas. Crna Gora je mala zemlja i ne može da utiče na te procese”, kazao je Zečević.
Urednik ekonomije u dnevnom listu Dan, Draško Milačić smatra da drastičnog poskupljenja neće biti u narednom obračunu.
“Nakon razgovora sa ljudima iz naftnih kompanija, koji prate situaciju, sada ne bi trebalo da dođe do drastičnog povećanja cijena goriva. Po trenutnim parametrima ne bi trebalo da dođe do velikog povećanja, kao što je to bio slučaj u februaru 2022. godine kada je poskupilo oko 32 centa”, kazao je Milačić.
Dokić smatra i da situacija odgovara Rusiji, koja je pod teškim sankcijama, a prodavala je naftu ispod cijene. Ističe i da je Iran, koji je veliki proizvođač nafte, u velikom problemu u ovom sukobu, jer niko neće željeti da se miješa u sukob u kojem učestvuju i Sjedinjene Američke Države.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
“Imamo tri scenarija rata između Irana i Izraela. Prvi je da se brzo završi i da prođe bez većih finansijskih posljedica. Druga varijanta je da se barel nafte zaustavi na 150 dolara, ukoliko rat potraje izvjesno vrijeme. Treća varijanta je totalni rat, a tu ide cijena od preko 300 dolara”, smatra Dokić.
“Crna Gora nema dovoljno kvalifikovane radne snage”
On smatra da Crna Gora nema dovoljno kvalifikovane radne snage, dok mladi i radno sposobni napuštaju zemlju. Crna Gora se suočava sa ozbiljnim deficitom kvalifikovane radne snage u određenim sektorima. Zbog toga, smatra Dokić, neophodno je omogućiti uvoz radne snage iz drugih zemalja
“Poslodavci rješenje vide u uvozu radne snage, ali nailaze na brojne prepreke. Pokušao sam da uvezem vozača sa Šri Lanke, predao sam zahtjev, izvadio mnogo papira. To je došlo do granične policije, koja je rekla ‘ne može’. Crna Gora mora da vodi računa o privredi. Kada pođete u naše hotele, tamo su žene iz Filipina, Indije, Nepala. Hotelima dozvoljavaju, nama privatnicima ne dozvoljavaju. Mislim da je to diskriminatorski akt države prema privatnom kapitalu koji je najbolji dio crnogorskog društva”, navodi Dokić.
Crnoj Gori je, kako kaže, neophodna liberalizacija tržišta, te da Crna Gora guši biznis.
Upozorava i na zabrinjavajući trend – svakodnevno veliki broj građana napušta zemlju u potrazi za boljim uslovima rada.
„Svakog dana 22 čovjeka iz Crne Gore izađe napolje. I to radno sposobna, u najboljim godinama, a ostaju nam de facto mala djeca i postajemo gerontologija – stari ljudi. Država mora da izađe u susret i pokaže veći stepen razumijevanja, kao što je to uradila Hrvatska”, istakao je Dokić.
“Koncesije, ali pod strogom kontrolom države”
On navodi da bi Crna Gora trebalo da aerodrome da u koncesiju, kao i da se formira preduzeće koje će vršiti strogi nadzor nad koncesionim ugovorom, koji mora da se strogo poštuje.
“Možda sam manjina, ali ja sam za koncesiju aerodroma i to pod strogom kontrolom države. Teoretski bi bilo najbolje da Crna Gora zadži aerodrome iz strateških i bezbjednosnih. Pokazali su se kao profitabilna firma, i u ovakvim uslovima, gdje imamo ogroman višak zaposlenih, jer je to bilo ‘partijsko preduzeće’. Sada tamo imamo skoro 1.000 radnika, što je previše”, kazao je Dokić.
Ističe da bi Crna Gora morala da ima veći stepen autonomije kod donošenja ključnih odluka, a da je zbog sankcija Rusiji, naše zemlja uskraćena za 500 miliona eura, te da bi Evropska unija trebalo da nadoknadi ta sredstva Crnoj Gori.
Dokić upozorava da će inflatorni talas biti prisutan sve dok traje rat između Rusije i Ukrajine.
“Svaki rat puno košta, a ovaj i previše. Odredili su 800 milijardi eura da ojačaju vojsku, a to neko mora da plati. Sve to utiče i na nas. Ne možemo da se zadužujemo previše, jer mislim da je crnogorska ekonomija preslaba za ovoliko zaduživanje. Država ima 82.000 zaposlenih u javnom sektoru i 124.000 penzionera, a to je veliki kamen o vratu svakoj vlasti i državi Crnoj Gori. To je ogroman novac koji treba zaraditi da bi se sve to moglo isplatiti. Država mora da uradi radikalne rezove u smanjenju javne potrošnje i kada taj broj od 82.000 zaposlenih u javnom sektoru svede na 40.000, ali i ostalih 40.000 ne ostavi bez posla, odnosno da ih od budžetskih korisnika pretvorimo u budžetske obveznike, onda možemo da idemo naprijed”, istakao je Dokić.
