Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je ove sedmice 0,15 odsto na 103,75 bodova.
Pritom je kurs eura prema dolaru porastao 0,45 odsto na 1,0879 USD, prenosi Hrportfolio.
No, američka valuta ojačala je prema japanskoj, 0,4 odsto, pa je njen kurs dostigao 148,6 jena (JPY).
Pad dolarovog indeksa drugu sedmicu zaredom posljedica je carinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i njegovih najvećih trgovinskih partnera, što bi moglo dovesti do slabljenja najveće svjetske privrede, a jačanja inflacije.
Osim toga, predsjednik SAD-a, Donald Trump, planira da oštro sreže saveznu potrošnju, što bi takođe moglo usporiti ekonomiju.
„Pad dolara prema euru posljedica je carinskog rata, koji je izazvao puno nestabilnosti, kao i okončanja režima fiskalnih podsticaja, s obzirom na to da Trumpova Vlada nastoji da smanji javnu potrošnju”, objasnio je direktor u firmi Jefferies, Brad Bechtel.
S druge strane, kako je rekao, Evropska unija (EU) kreće se u sasvim suprotnom smjeru i povećava javnu potrošnju.
Naime, u Njemačkoj buduća Vlada planira nova zaduženja i osnivanje fondova za pomoć privredi i jačanje odbrane.
Buduća vlada dogovorila je i popuštanje fiskalnih pravila kako bi mogla da poveća investicije i tako podstakne rast privrede.
Osim toga, euro je ojačao jer se smatra da je Evropska centralna banka (ECB) pri kaju sa ciklusom smanjenja kamata, dok bi američke Federalne rezerve (Fed) u narednom periodu trebalo da nastave sa smanjivanjem kamatnih stopa.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Doduše, ne očekuje se smanjenja kamata američke centralne banke već naredne sedmice, nego rezovi se očekuju u drugoj polovini godine.
