Sudski vještak za finansijska pitanja, Milenko Popović saglasan je sa konstatacijom da je privatizacija najvećih privrednih giganata Crne Gore, koja je počela od KAP-a, bila svojevrsna pohara države.
“To je, što bi rekli pravnici, stvar koja se ne dokazuje, jer je opšte poznato. Dokazuju to i primjeri u predmetima u kojima sam ja bio angažovan. Privatizacija i pohara je bila organizovana od strane vrha vlasti, gdje su neki pojedinci pomagali, a neki su bili u zabludi. Sve to dokazuju predmeti gradonačelnika Podgorice, Budve, Nikšića, Bara, Ulcinja… dokazuje i predmet i afera Trsteno, a gdje je 152.000 kvadrata zemljišta uz obalu prodato za manje od 10 maraka, a u istom periodu u pozadini tog zemljišta, imamo prodaju za 150 maraka”, kazao je Popović, koji je počeo sa radom kao sudski vještak još 1968. godine.
U takvim predmetima su, kako navodi, sudile sudije koje su, zbog takvih presuda i unapređivani.

On je kao primjer naveo i podsjetio na slučaj ”domen me” i sudski spor između Vlade Crne Gore i američke kompanije doMEn oko kontrole nad upravljanjem nacionalnim internet domenom .me, gdje je glavni akter bio Vujica Lazović.
“Imamo Primorku kao ekstremni slučaj, gdje je sudio sudija koji je unaprijeđen, a prije toga bio je jedan od osumnjičenih u krađi Vrhovnog suda. Blažo Jovanić je unaprijeđen za predsjednika Privrednog suda. Njegov tadašnji saradnik, takođe iz Vrhovnog suda, koji je takođe bio osuđen, imenovan za stečajnog upravnika. Oni su osmišljenu šemu realizovali na način što je prethodno sproveden stečaj, a koji nije imao osnova iz prostog razloga što je bio riječ o minornom dugu na toliko velikoj imovini, da su mogli prodajom bilo čega da izmire taj dug. Sve je to rađeno zbog pohare, jer je Primorka raspolagala ogromnim zemljištem na dobrim lokacijama. Bio je osmišljen program izgradnje stambenog naselja, a sve je to rađeno uz pomoć dijela vlasti, tužilaštva, sudstva, a svemu je kumovala i NLB banka iz sopstvenih interesa. Jasno je da je stečaj bio konstruisan”, istakao je Popović.
Navodi da su stanovi vrlo “pogodna roba za korupciju”.
“Radio sam predmet ‘državni stanovi’ i zapanjujuća je presuda da nema dovoljno dokaza, jer navodno ne postoje originalni ugovori. Zato što ugovori mogu biti čak i usmeni. Ipak, nije uzeto u obzir činjenično stanje, da je taj novac, po cijenama po kojima su kupljeni stanovi, uplaćen državi. Neshvatljivo je da neko tako može da presudi”, kazao je Popović.
Od privatizacije i svega što je ona pratila, kako kaže, “stvarni vrh vlasti i njihovi saradnici” imao je veliku korist.
Senić: Sistem se mora dovesti u red
Bivši direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, Dragan Senić smatra da je u Crnoj Gori, prije svega, došlo do pohare sistema vrijednosti jednog društva.
“Uništavane su institucije sa očiglednom namjerom da bi se moglo raditi to što se radilo. Došli su pojedinci nezasluženo do velikog bogatstva, radnici su istjerani na ulice, a imovina je u džepovima pojedinaca. Očigledno da se urušavanjem institucija i proizvedenim haosom, radila i pohara”, kazao je Senić.
Ističe da ni dokazi ne pomažu kada imate ovakvo tužilaštvo i sudstvo, te da je društvo željno pravde. Poručuje da se sistem mora dovesti u red, što je i pokušao tokom rada u Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice.
“Na moju inicijativu smo došli do podataka da Glavni grad raspolaže sa 300 stanova, ne zna se ko upravlja njima, kako su dodijeljena i na koji način, po kom osnovu, a vode se na Glavni grad. Pitao sam i ko plaća porez, jer oni ne plaćaju. Najmanji su problem tzv. nepostojeći objekti, jer je tu očigledno postojao nemar u sistemu, a koji je razbijen da se ne bi mogla raditi prava kontrola. Moj cilj je bio da to sve dovedem u red. Glavni grad raspolaže trenutno sa oko 570 poslovnih prostora, od čega sa 203 upravlja Agencija. Kad sam došao bila su velika dugovanja. Neko je dugovao 10 ili 20 hiljada eura, a sada niko ne duguje ništa, jer smo doveli sve u red. Za tih 18 mjeseci napravljena je razlika od 800.000 eura za iste te poslovne prostore”, naveo je Senić.

Navodi da je podnio više krivičnih prijava za nelegalnu gradnju, za stambene objekte i zgrade koje su napravljene za po jedan ili dva sprava više nego što su plaćene komunalije.
“To nije mogao da uradi jedan čovjek, to je organizovani kriminal. Za neke tužbe nastupila je zastara, a neki slučajevi su i dalje u fiokama. Podnio sam krivičnu prijavu i protiv ove televizije, jer je potrošeno 1,2 miliona samo na opremanje prostora od 300 kvadrata, a u tu opremu se ne računaju kamere i oprema potrebna za televiziju. Tužilaštvo i sudstvo su zavedene institucije, a pravdu moramo imati. Moraju raditi u interesu građana, a kod nas su urušene institucije”, kazao je Senić.
Prema njegovim riječima, velika korupcija je rađena kod kupovine stanova.
“Imamo brojne slučajeve gdje su rate za stanove 20 ili 30 eura, a sa druge strane građani treba da plaćaju minimum nekoliko stotina eura ratu za stan i to na 20 ili 30 godina. U Glavnom gradu je dodijeljeno preko 3.000 stanova. Imate čak i ljude koji ne plaćaju ni tu ratu od 20 eura, dok građani plaćaju abnormalne rate bankama. U našem slučaju plaćate i puta pet, jer je banka odlučila da izvrši pljačku, jer su joj to institucije države omogućile”, istakao je Senić.
Ističe da bi, prije svega, Centralna banka Crne Gore morala da počne da radi u interesu građana, a ne isključivo u interesu banaka, kao i da ne postoji dovoljno kontrole.



































