Uprava za nekretnine je, kako su utvrdili iz IA, sudeći prema ugovorima koji su im dostavljeni, polovinu njih sklopila bez navedenog opisa posla. Od 36 ugovora o djelu, koje im je dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 15 je bez opisa posla.
“Evidencija Uprave za nekretnine pokazuje da su brojna lica bila angažovana na ovaj način više godina u kontinuitetu, što dovodi u pitanje privremeni karakter takvog aranžmana. Najdrastičniji slučaj se odnosi na lice koje je bilo angažovano čak 13 godina po ugovoru o djelu. Prisutni su i brojni slučajevi angažovanja od šest, sedam, čak ideset godina, što obesmišljava svrhu ovog vida angažovanja, koji je namijenjen isključivo za specifične i vremenski o graničene poslove i otvara prostor za zaobilaženje procedura redovnog zapošljavanja”, stoji u analizi IA.
Troškovi
Ukazuju i na primjer Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine koje je skoro 80 odsto ugovora o djelu sklopilo za „administrativno-tehničke i pomoćne poslove“ u različitim sektorima, za šta su mjesečne naknade varirale od 200 do 1.000 eura. U analizi se navodi i da se u periodu od 2021. do 2024. godine registruje konstantan rast sredstava planiranih za ove svrhe, a da je kulminacija bila lani kada je na državnom nivou izdvojeno više od 21 milion. Za ovu godinu ova sredstva su planirana na nivou od 16,6 miliona eura. Ipak, analiza IA je pokazala da je devet, od ukupno 12 institucija obuhvaćenih istraživanjem, potrošilo više nego što je budžetom bilo predviđeno na troškove ugovora o djelu.
Drastičan je primjer Ministarstva unutrašnjih poslova koje je u odnosu na planirani budžet za 2023. godinu od 445.200 eura potrošilo 1,3 miliona, kao i Ministarstva odbrane koje je budžet premašilo za 124 posto, odnosno potrošilo 317.600 eura u odnosu na planirane 142.000 eura. Analiza je pokazala i da se nadzor nad realizacijom ugovora o djelu u praksi uglavnom svodi na formalne izvještaje bez stvarne procjene kvaliteta rada.
Iz IA ukazuju da su određeni organi uprave, na osnovu preporuka Državne revizorske institucije, donijeli planove privremenih angažovanja koji se često premašuju.
“U slučaju Ministarstva kulture i medija za 40, odnosno 30 odsto više u odnosu na prvobitne planove za 2023. godinu, odnosno 2024. godinu. Uprkos nepravilnostima, upravna inspekcija nema osnov za preduzimanje adekvatnih mjera u ovoj oblasti nakon isteka perioda trajanja ugovora, čime se stvara dodatan prostor za zloupotrebu privremeno angažovanih lica”, navode iz IA.
Smatraju da je neophodno da Komisija za praćenje ugovora o djelu, koju je formirala crnogorska vlada, jasno ukaže na slučajeve u kojima se ugovori o djelu sklapaju za obavljanje redovnih poslova i provjeri opravdanost takvih angažovanja u odnosu na stvarni obim posla organa državne uprave. Na osnovu toga je, kako ocjenjuju, potrebno da daju odgovarajuće preporuke, kako bi se kroz redovne procedure zapošljavanja ili rasporeda zaposlenih trajnije riješio problem nedostajućih kapaciteta.
Dominantno natprosječni
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Institut alternativa je uradio i analizu procedure ocjenjivanja rada državnih službenika utvrdivši da je broj ocijenjenih porastao sa 3.552 u 2020. na 4.592 u prošloj godini, ali da uglavnom nijesu donijeta odgovarajuća rješenja o ocjenama rada.
“Analiza strukture ocjena pokazuje izrazit i kontinuiran porast udjela zaposlenih koji su ocijenjeni najvišom ocjenom „ističe se“ – sa skoro 80 odsto od ukupnog broja ocijenjenih u 2020. godini na više od 90 odsto u 2024. godini. To ukazuje na hiperprodukciju pozitivnih ocjena bez stvarnog utemeljenja u rezultatima rada, čime se obesmišljava sami proces ocjenjivanja. Dolazimo do paradoksa da je prosječno biti natprosječan”, ukazuju iz IA.
Smatraju da je neophodno zakonski propisati jasno predstavljanje očekivanih ciljeva zaposlenima, čiji rad je podložan ocjenjivanju, ali i pružanje povratnih informacija tokom praćenja učinka.
Zaobilaženje konkursa
Analiza primjene instituta „vršilac dužnosti“ pokazala je da se uglavnom koristi za zaobilaženje javnih konkursa.
“Tokom mandata 44. vlade, zaključno sa februarom 2025. godine, doneseno je čak 313 rješenja o određivanju vršilaca dužnosti, dok je na osnovu konkursa, tokom 2024. godine, na puni mandat izabran svega 41 rukovodilac. Ovo govori o izokrenutoj logici popunjavanja najbitnijih mjesta u državnoj upravi, jer su v. d. stanja umjesto izuzetka postala pravilo”, navodi se u analizi IA.
Ono što predstavlja dodatni problem jeste da se v. d. mandati rukovodilaca višestruko obnavljaju.
“Od 184 osobe koje su bile određene za vršioce dužnosti u ovom periodu, njih 95 (51,6 odsto) određeno je više puta – dva, tri ili čak četiri puta – što dodatno potvrđuje sistemsko izbjegavanje konkursa. Nažalost, Upravna inspekcija je u odgovoru na našu inicijativu zauzela stav da su ovakva višestruka obnavljanja mandata vršilaca dužnosti zakonita, jer zakon ograničava period tzv. v. d. stanja na najduže šest mjeseci, ali ne propisuje eksplicitno da se ona ne mogu obnavljati. Iako predložene izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima uvode ograničenje da ista osoba može biti određena za vršioca dužnosti najviše dva puta na istoj poziciji, to je i dalje nedopustivo dugo – petina mandata rukovodilaca, a problem ostaje što se vršioci dužnosti i dalje neće birati isključivo iz reda zaposlenih”, navode iz IA.
