Kako su kazali iz ZOCG, u izvještaju koji podnosi generalna sekretarka Mišela Manojlović, navodi se da je umjesto planiranih 108, realizovana čak 161 aktivnost, a prethodna godina vidi se kao godina početka decentralizacije i rekordne podrške opštinama.
“Čak 80 zakona, strategija i planova na državnom nivou usvojeno je uz učešće Zajednice. U 38 nacrta i predloga sugestije Zajednice su potpuno ili djelimično prihvaćene, a na pet zakona dostavljani su i amandmani poslanicima državnog parlamenta i uglavnom usvojeni”, navodi se u saopštenju.
Iz ZOCG dodaju da se finansijski efekti normativnih aktivnosti Zajednice ogledaju u stvaranju pravnog okvira za višemilionske uštede i prilive u budžete opština, a u toku je i obezbjeđenje novog lokalnog prihoda – naknada za državne puteve koji prolaze kroz naseljena mjesta.
“Od normativnih aktivnosti mogu se izdvojiti amandmani Zajednice na Zakon o porezu na nepokretnosti kojima je spriječeno proglašenje neustavnim više odredbi tog zakona, a samim tim i milionski troškovi postupka zbog izmjena pravosnažnih poreskih rješenja, zatim zakonsko regulisanje reprograma poreskih dugova opština kojim će se ostvariti uštede kroz mogućnost otpisa kamata, a tu je i vraćanje ranije oduzetnih lokalnih nadležnosti Zakonom o planiranju prostora, Zakonom o izgradnji objekata, Zakonom o legalizaciji objekata koji će ubrzati razvoj i finansijski ojačati opštine. Spriječeno je i umanjenje lokalnih prihoda iz Egalizacionog fonda od 2,5 miliona eura kroz Zakon o sportu, kao i umanjenje koncesionih naknada za luke i aerodrome od 30-50% kroz Zakon o finansiranju lokalne samouprave”, dodaje se u saopštenju.
Kako su kazali, na inicijativu Zajednice i uz podršku Ministarstva finansija, umanjena je nova advokatska tarifa za žalbe zbog ćutanja uprave u postupcima slobodnog pristupa informacijama sa 700 eura na 80, čime će se zaustaviti milionski odlivi iz opštinskih budžeta.
“Kroz projektne aktivnosti Zajednice vezano za EU i druge fondove i sopstvenim sredstvima namjenjenim za finansiranje tehničke dokumentacije za lokalne razvojne projekte pružena je direktna podrška opštinama u ukupnoj vrijednosti od preko 20 miliona eura”, kazali su.
Istakli su da je Zajednica u 2025. godini imala i intenzivnu međunarodnu i regionalnu saradnju.
“Delegacija post-monitoring misije Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope posjetila je Zajednicu u decembru prošle godine radi kontrole primjene Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i kontrole postupanja po preporukama Savjeta Evrope iz Izvještaja od 2024. godine koje se odnose na dalju decentralizaciju CG i jačanje fiskalne i institucionalne autonomije opština. Delegacija Zajednice u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope učestvovala na 48. i 49. sjednici u Strazburu na teme demokratskih standarda, izbora na lokalnom nivou, nasilja nad ženama u politici, transparentnosti i digitalizacije. Zajednički savjetodavni odbor između Komiteta regiona EU i Crne Gore održao je dvije redovne sjednice, od kojih je jedna u Briselu bila posvećena konceptu Crne Gore kao ekološke države, dok je druga na Žabljaku stavila fokus na jačanje podrške opštinama kroz Plan rasta”, navode iz ZOCG.
Prema njihovim riječima, Zajednica je u protekloj godini objavila tri priručnika na teme uloge opština u procesu evropskih integracija, dostupnih EU fondova za opštine i implementacije EU projekata, kao i brošuru o inveticionim potencijalima opština – u saradnji sa Ministarstvom dijaspore.
Ističu da je time dat doprinos povećanju apsorpcionih kapaciteta opština za povlačenje EU i drugih fondova i podsticaj investitora da ulažu u lokalne zajednice.
“U organizaciji Zajednice u 2025. godini održano je 48 obuka iz različitih oblasti kroz koje je prošlo 955 polaznika iz opština, a realizovane su i tri međunarodne studijske posjete za 15 lokalnih funkcionera. Uručene su i nagrade za najbolje prakse opštinama Budva, Pljevlja, Tivat i Šavnik koje se dalje razmjenjuju sa drugim opštinama”, dodaju iz ZOCG.
Kako su pojasnili, Zajednica je u protekloj godini sprovodila Program podrške mladima bez roditeljskog staranja, u okviru kojega je uspjela da doprinese olakšavanju prvih koraka za više mladih štićenika Doma “Mladost” u Bijeloj u procesu osamostaljenja.
Takođe, Zajednica se borila za povećanje neznatnih mjesečnih socijalnih davanja ovoj ciljnoj grupi i njihovo prioritiziranje u obezbjeđenju smještaja, zaposlenja ili stipendija za dalje školovanje.
Kako su zaključili, poruka sekretarke Mišele Manojlović je da u narednom period Zajednica može postići još više, uz jedinstvene akcije i lobiranje svojih organa.





































