Prema istraživanju agencije Spektrum Analitika, gotovo 25 odsto građana Crne Gore LGBT osobe povezuje sa kriminalom, dok više od polovine ispitanih navodi da ne bi željelo da im LGBT osoba bude komšija. Pitali smo građane Podgorice da li bi imali nešto protiv da im komšija bude pripadnik LGBT zajednice.
Suprotno ovakvim stavovima, Zakon o zabrani diskriminacije u članu 2. jasno propisuje da je zabranjen svaki oblik nejednakog postupanja, uključujući i diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
“Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, po bilo kom osnovu. Diskriminacija je neopravdano, pravno ili faktičko, neposredno ili posredno pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje postupanja prema jednom licu ili grupi, kao i isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva. Zabrana se odnosi na osnovu rase, boje kože, nacionalne pripadnosti, jezika, vjere, političkog mišljenja, pola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, invaliditeta, starosti, imovnog stanja, bračnog ili porodičnog stanja, pripadnosti grupi ili drugim ličnim svojstvima”, stoji u Zakonu o zabrani diskriminacije.
Ipak, aktivisti upozoravaju da se zakon ne primjenjuje uvijek dosljedno u praksi.
“Crna Gora ima povoljan normativni okvir kad su u pitanju LGBT osobe, ali ako se zakon ne primjenjuje on ostaje mrtvo slovo na papiru i bez primjene zakona mi nemamo zaštitu LGBT osoba, pored neprimjene zakona imamo visok nivo netolerancije u društvu prema LGBT osobama i problem je što godinama ukazujemo na sve probleme ali institucije ih ne rješavaju na adekvatan način”, rekla je za RTV Podgoricu, direktorica Kvir Montenegro, Staša Baštrica.
Baštrica ističe da negativni društveni stavovi direktno utiču na svakodnevni život LGBT osoba, od osjećaja nesigurnosti, do diskriminacije na radnom mjestu, u obrazovanju i pri ostvarivanju osnovnih prava.
“Utiču na društveni život, na odnos prema sebi, na mentalno zdravlje, na fizičko zdravlje, osoba krije svoj rodni identitet, na seksualnu orijentaciju, sveukupno na cjelokupni način života, osoba koja je stresu izložena konstantno, na kraju ne može da ostvari svoje pune potencijale”, istakla je Baštrica.
Između zakona na papiru i stvarnog života LGBT osoba i dalje postoji veliki jaz. Njegovo smanjenje, poručuju iz civilnog sektora, zavisi od efikasnijeg rada institucija, obrazovanja i spremnosti društva da prihvati različitost.
Pitali smo građane da li bi imali nešto protiv da im komšija bude pripadnik LGBT zajednice, što možete pogledati u prilogu.
