U intervjuu “Vijestima” govorio je o hibridnom ratu, kriminalnim strukturama u institucijama, starom nasljeđu službi i mjerama za jačanje otpornosti države.
“Agencija registruje stalno interesovanje stranog faktora za pojedine crnogorske institucije i pojedine sfere političkog i ekonomskog života. Dobijanje tendera na najznačajnijim infrastrukturnim projektima, stvaranje prostora za ulazak stranih kompanija u oblasti digitalizacije, privatizacije samo su neki od interesa koji se kriju iza djelovanja trećih strana. Pokušaji uticaja na donosioce odluka, miješanje u izborne procese, kadrovanje u oblastima od strateškog značaja bili su izraženi posljednjih godina i Crna Gora mora postati otpornija na ovakvo djelovanje. Agencija u saradnji sa drugim institucijama, među kojima su izuzetno važni Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i Uprava policije (UP), radi na suzbijanju ovakvih aktivnosti”, rekao je on.
Koji su danas najveći bezbjednosni izazovi za Crnu Goru i kako ih ANB rangira po prioritetima?
Bezbjednosni izazovi u Crnoj Gori ne razlikuju se u odnosu na druge evropske zemlje. I pored percepcije da je organizovani kriminal vodeći bezbjednosni izazov, uticaj rata u Ukrajini na čitavu Evropu je nesumnjivo najeveći problem posljednjih decenija. Partnerstvo u ovim kriznim vremenima je naša obaveza i dokaz jedinstva. Hibridne prijetnje i rat dezinformacijama sastavni su dio prijetnji vezanih za aktuelni vojni sukob. Organizovani kriminal i problemi koji ga prate preko korupcije i pranja novca svakako su problem sa kojim se suočava naša zemlja i region. Region je u zadnje tri decenije bio opterećen ratovima, promjenama granica i nestabilnostima na političkom i ekonomskom planu. Sve to je doprinijelo razvoju organizovanog kriminala koji je zahvaljujući kompromisima između nekadašnjih političkih elita i organizovanih kriminalnih grupa (OKG) uspio da se snažno infiltrira u sve pore društva. Najveći bezbjednosni izazovi pored navednih su i ekonomska bezbjednost, pranje novca i korupcija kojima je Crna Gora stalno izložena. Ulazak kapitala iz sumnjivih izvora, pokušaji preuzimanja strateški važnih kompanija, pranje novca i korupcija jedna su od važnijih oblasti kojima se mora posvetiti sve veća pažnja.
A energetska i sajber bezbjednost?
Energetska bezbjednost je važan aspekat nezavisnosti svake države što je posljednjih godina naročito došlo do izražaja u velikom broju evropskih država. U kombinaciji sa klimatskim promjenama koje direktno utiču na potrošnju i proizvodnju energije, ova oblast postaje sve značajniji faktor u bezbjednosnom smislu.
Sajber prijetnje i napad na državne sisteme definitivno su značajna opasnost po našu nacionalnu bezbjednost. Crna Gora je, nažalost, već imala takva iskustva i neophodan je dalji razvoj otpornosti na ovakve izazove. Razvoj vještačke inteligencije unosi ogromne promjene i njena upotreba predstavlja izazov za čitav svijet. Agencija je u procesu tehničke modernizacije i jačanja kadrovskih kapaciteta.
Teritorija Crne Gore se nalazi na važnoj strateškoj poziciji zbog koje je izložena različitim izazovima.
Nemate ideju za današnji ručak? Pripremite pileću musaku i uživajte u čaroliji ukusa
Kako doručak oblikuje vaš cijeli dan, ali i dugoročno zdravlje
Ovo je 5 najboljih pasmina mačaka za vlasnike početnike prema veterinaru
Luka Bar je važan strateški resurs koji se pokušava zloupotrijebiti od strane međunarodnih kriminalnih organizacija za šverc oružja, cigareta i narkotika. Ratni sukobi posljednjih godina uticali su na porast tražnje svih vrsta oružja i enormnih profita te je samim tim došlo do povećane opasnosti od zloupotrebe naše teritorije od strane kriminalnih organizacija i drugih aktera odnosno država proizvođača i zemalja ili terorističkih organizacija koje zbog sankcija traže načine za nabavku vojne opreme. Tradicionalne balkanske krijumčarske rute posljednjih godina su naročito korištene za kretanje migranata prema zemljama EU kao krajnjoj destinaciji. ANB je posvećena praćenju ovog fenomena i davanju doprinosa u kolektivnoj bezbjednosti NATO i EU zemalja.
Koliko su jake veze kriminalnih klanova sa strukturama moći i postoji li rizik od infiltracije kriminalnih grupa u policiju, tužilaštvo i lokalne uprave?
Uspjeh i snaga kriminalnih grupa na Balkanu mjeri se stepenom povezanosti sa državnim strukturama na srednjim i višim nivoima. I nisu samo državne strukture na meti već i alternative tim strukturama, jer kriminal uvijek traži rezervne opcije preko kojih će zadržati stečene pozicije.
Godinama je ta veza sa pojedincima iz institucija omogućavala kriminalnim organizacijama određen stepen zaštite a sa druge strane strukturama moći unutar institucija nezakonito bogaćenje i sprovođenje određenih političkih ciljeva koji su često bili sakriveni iza navodno nacionalnih i državnih interesa. Tako je šverc cigareta bio proglašen za “državni posao”, pojedine vođe organizovanih kriminalnih grupa su prikazivani kao nacionalni heroji, a svi protivnici su svrstavani u izdajnike. Sa druge strane, na ruku su išle interesne grupacije sakrivene iz vjerskih simbola koje su takođe prihvatile vezu sa organizovanim kriminalom kao legitimnim oruđem u borbi za društvene promjene.
