Ombudsman za ljudska prava i slobode Siniša Bjeković, kazao je u emisiji Naglas na TVCG da nema nekih većih pomaka nitzi novina na polju ljudskih prava u Crnoj Gori.
“Nema nacionalnih sistematskih kršenja prava, ali postoji razlog za zabrinutost kada dobijete 1.200 prijava tokom godine. Tu govorim o formalno podnesenim predmetima”, istakao je on.
Kaže da je upitno koliko su građani uopšte upoznati sa svojim pravima.
“Najvažnije pitanje u svim tim situacijama je koliko ljudi zaista znaju o svojim pravima i slobodama”, istakao je Bjeković.
Odgovarajući na pitanja o Botunu, gdje je planirana izgradnja kolektora, i Pljevljima, u kojima je zagađenost vazduha alarmantna, Bjeković kaže da građani imaju pravo na tzv. ekološku tužbu, ali i da su se mještani Botuna već obratili instituciji zaštotnika.
“Ovdje smo predstavili dva problema, stanje životne sredine u Pljevljima, ali i Botunu. Pitanje je na koji način institucionalno možemo pribjeći rješavanju ovih problema? U Pljevljima nije samo problem TE, ali institucije treba da vide na koji način pristupiti rješavanju ekoloških problema. Mještani Botuna su se obratili Ombudsmanu povodom kolektora. Građani nijesu u dovoljnoj mjeri informisani ni o svojim ekološkim pravima. Građani mogu podnijeti ekološku tužbu i na taj način pokušati zaštititi životnu sredinu kao dobro od vitalnog interesa. Treba posegnuti i za medicinskim odgovorom, pa bismo iz svega toga mogli da izvedemo konkretan zaključak. Ako zagađenja ne utiču u prevelikoj mjeri na zdravlje, mogu svakako uticati na pravo na privatnost i na dom”, istakao je Bjeković.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović kaže da se uvijek može raditi bolje, kada je riječ o ljudskim pravima i slobodama.
“Na Odboru imamo dosta ljudi koji nam pišu predstavke, iako ne možemo da raspravljamo o njima. Ali se trudimo da nekako izađemo u susret i otkako sam ja na čelu Odbora pokušali smo da unaprijedimo njegov rad, posebno kada su u pitanju najranjivije grupe. Uvijek može bolje kada je riječ o unapređenju ljudskih prava”, ističe on.
Govoreći o Botunu kaže da su jasni rezultati referenduma u Botunu, koje niko ne dovodi u pitanje.
Nemate ideju za današnji ručak? Pripremite pileću musaku i uživajte u čaroliji ukusa
Kako doručak oblikuje vaš cijeli dan, ali i dugoročno zdravlje
Ovo je 5 najboljih pasmina mačaka za vlasnike početnike prema veterinaru
“Oni ne žele da se kolektor tu gradi, a opet imamo Vladu i Glavni grad sa svojim argumentima i tu dolazimo do suštine, a to je da ćemo opet morati da sjednemo za sto i da se situacija riješi u korist građana Zete i cijele Crne Gore. Zeta je posegnula za demokratskim aparatom kakav jeste referendum. Stav građana Zete je jasan i vidjećemo kako će se Vlada odrediti prema tom problemu”, istrakao je on.
Govoreći o najnovijem izvještaju o ljudskim pravima, gdje je Crna Gora pozicionirana kao hibridni režim, kaže da je razlog tome diktatorska prošlost Crne Gore započeta 1945. godine, a nastavljena i kroz devedesete.
“Ako smo mi hibridni režim, razlog tome je što smo od 1945. godine živjeli u totalitarnom režimu. Ta SFRJ bila je diktatorska država koja je ugnjetavala drugačije mišljenje i kada je došlo do višestranačja 1991. godine, doživjeli smo da imamo diktatorski i kriminalni režim koji je vladao do 2020. godine. Prolazimo težak i bolan period i tek ova vlast sada radi na tome da uradi nešto bolje na polju ljudskih prava i sloboda. Crna Gora nikad nije bila demokratska država. DPS i oni koji su služili kriminalu i korupciji posljednjih 30 godina glavni su krivci za nizak stepen ljudskih prava”, istakao je Vučurović.
Članica Predsjedništva GP URA Ljiljana Jokić Kapa kaže da je u Pljevljima ugroženo pravo na zdravlje i zdravu životnu sredinu.
“Imamo najsvježiji primjer koji je vezan za TE Pljevlja, koja je puštena u rad iako rekonstrukcija nije urađena kako treba. Govorim o državi koja ima oko 3.000 oboljelih od kancera godišnje. U Pljevljima je ugroženo pravo na zdravu životnu sredinu”, istakla je ona.
Poslije 2020. godine imali smo, kaže Jokić Kapa, oslobođenje ljudi da mogu da izađu i da se bore za svoja prava, kroz proteste i kroz institucije.
“Tada smo smijenili diktatorsku vlast, ali svi mi koji smo došli imali smo jednu veliku ulogu koja nije značajno ispoštovana. Moj utisak je da tu ulogu nijesmo do kraja ispunili, već da danas možemo vidjeti zamjene režima iz 2020. godine”, ocijenila je Jokić Kapa.
Programski direktor Građanske alijanse Milan Radović govoreći o ljudskim pravima ističe da ima i pozitivnih i negativnih strana.
“Crna Gora je izgradila relativno razvijen institucionalni okvir za zaštitu ljudskih prava i taj okvir se poklapa sa legislativom EU. Građani su danas sve više slobodni da traže svoja ljudska prava i da se organizuju. Uprkos tome, imamo krhak sistem zaštite ljudskih prava, koji u velikoj mjeri zavisi od političkog konteksta. I dalje smo hibridni sistem”, kaže on.
Ocjenjuje da je naša demokratska kultura jako slaba i ne možemo se pohvaliti time.
“Procesi se odvijaju jako sporo, a proces tranzicije i reforme institucija izuzetno je spor. Građani očekuju da se to odvija mnogo brže. Rekao bih da su građani očekivali da reforme nakon 2020. godine budu brže i kvalitetnije i čini mi se da i nove strukture vlasti koriste neke elemente prethodne vlasti, poput diskriminacije prilikom zapošljavanja. Čini mi se da institucije nijesu dovoljno osnažene”, smatra Radović.
