Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po gotovo istoj cijeni kao i na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice, od 64,17 USD. Značajnijih promjena nije bilo ni u elektroničkoj trgovini na američkom tržištu gdje je barel koštao 59,53 USD, prenosi Hrportfolio.
Početak nove radne sedmice obilježio je američko-evropski spor oko Grenlanda, danske autonomne teritorije.
SAD želi da kontroliše Grenland, jer je važan za američku nacionalnu bezbijednost, rekao je predsjednik Donald Trump, upozorivši na pojačanu rusku prisutnost na Arktiku.
„Vašington je prema njegovim riječima spreman da kupi ostrvo, ali mogao bi ga preuzeti i uz upotrebu vojske“, dodao je Trump.
Danska je otklonila mogućnost prepuštanja Grenlanda, uz podršku grupe evropskih zemalja, a Trump im je zaprijetio carinama od deset odsto koje bi stupile na snagu početkom februara, a početkom juna bile bi podignute na 25 odsto.
EU bi mogla, prema izvještaju Financial Timesa, odgovoriti zamrzavanjem trgovinskog sporazuma sa SAD-om i aktiviranjem plana o carinama na američku robu u vrijednosti 93 milijarde USD. Francuska je tražila i aktiviranje “trgovinske bazuke” koja bi ograničila ulaganja i mogla bi omesti izvoz usluga američkih tehnoloških divova u EU.
Spor će vjerovatno podići još puno galame ove sedmice, posebno pred godišnje okupljanje svjetskih i poslovnih čelnika na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu, nagađaju analitičari ING Thinka, Warren Patterson i Ewa Manthey.
Protivteža krizi u američko-evropskim odnosima bila je stišana prijetnja američke vojne intervencije u Iranu.
SAD je zaprijetio intervencijom ako Teheran u suzbijanju nemira posegne za prekomjernom silom. Trgovci su protestovali zbog naglog pada vrijednosti rijala, ali su se demonstracije proširile, uz paljenje zgrada i brojne žrtve.
Nemate ideju za današnji ručak? Pripremite pileću musaku i uživajte u čaroliji ukusa
Kako doručak oblikuje vaš cijeli dan, ali i dugoročno zdravlje
Ovo je 5 najboljih pasmina mačaka za vlasnike početnike prema veterinaru
Neredi su se u međuvremenu stišali, uz poruke vlasti da u kažnjavanju krivaca neće koristiti prekomjernu silu. Brojni Iranci izašli su u međuvremenu na ulice kako bi podržali vladu i protestovali protiv vanjskog uplitanja.
Sredinom prošle sedmice američki predsjednik odustao je od intervencije, ali Vašington je u četvrtak uveo sankcije grupi iranskih zvaničnika.
Iran proizvodi nešto više od tri miliona barela nafte dnevno i već je decenijama pod američkim i evropskim sankcijama. Glavni je kupac iranske nafte Kina.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u petak bio skuplji 17 centi i koštao je 62,94 USD.
