Dok Danska jača odbranu svoje najistočnije tačke zbog prijetnje iz 300 kilometara udaljene Rusije, istovremeno se suočava s pritiskom s druge strane – od svog najbližeg saveznika, Sjedinjenih Država, čiji predsjednik Donald Tramp namjerava zauzeti Grenland “na lakši ili teži način”, piše El País.
“Stalno se bolje pripremamo i već smo dosegli određen nivo”, rekao je general Peter Bojsen, načelnik Danske vojske. “Borićemo se s onim što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati naše snage, i to je ono što radimo.”
Zbog ove dvostruke prijetnje, Danska i njena dva ostrva – maleni Bornholm i Grenland, najveći na svijetu – našli su se stiješnjeni između Rusije i SAD-a. “Prvi put u 80 godina, ugroženi smo s obje strane”, ističe Jonas Parelo-Plesner, izvršni direktor Saveza demokratija. “Nalazimo se u svijetu na rubu kolapsa.”
Pojačanja na najistočnijoj tački
Na Bornholmu, do kojeg se iz Kopenhagena stiže za 25 minuta, osjeća se napetost. U glavnom gradu Roneu, koji je postao središte remilitarizacije, stanovnici u polušali govore: “Nadam se da Tramp neće baciti oko i na ovo ostrvo.”
Gradonačelnik Frederik Trolstrup ozbiljnijeg je tona: “Sjedinjene Države su nekada bile korisna sila u svijetu. Sada žele dio ovog kraljevstva. To je tužno.” U Almegaards Kaserne, gdje je smještena bornholmska pukovnija, 9. januara predstavljena su novopridošla finska borbena vozila pješaštva Patria 6×6, namijenjena zaštiti ostrva od potencijalne ruske prijetnje.
“Stacionarni nosač aviona”
“Potrebni su nam vojnici na Bornholmu. To je najbliža tačka kraljevstva neprijatelju”, izjavio je pukovnik Lars Nigard, zapovjednik pukovnije. General Bojsen dodao je kako je ostrvo strateški važan. “Ovo je poput nosača aviona, ali stacionarnog. Nalazimo se usred Baltičkog mora. To je osjetljivo područje. Zato nam je važno pokazati svakom potencijalnom neprijatelju da smo spremni braniti Bornholm”, rekao je.
Nemate ideju za današnji ručak? Pripremite pileću musaku i uživajte u čaroliji ukusa
Kako doručak oblikuje vaš cijeli dan, ali i dugoročno zdravlje
Ovo je 5 najboljih pasmina mačaka za vlasnike početnike prema veterinaru
Bornholm je oduvijek bio osjetljivo područje. Nakon poraza nacističke Njemačke, ostrvo je 10 mjeseci, od 1945. do 1946. godine, bio pod sovjetskom kontrolom, razdoblje poznato kao “Ruska Danska”. Nakon Hladnog rata, danska vojna prisutnost je smanjena, no ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine napetosti su se vratile u Baltičko more.
Tome su doprinijeli i događaji poput eksplozije gasovoda Sjeverni tok u septembru te godine, nedaleko od ostrva, blizina ruske enklave Kalinjingrad te aktivnosti takozvane fantomske flote u tim vodama.
Od Avganistana do odbrane suvereniteta
Dok se na Bornholmu testiraju nova oklopna vozila, general Bodsen ističe kako trenutno “nema izravnih prijetnji”, ali je spremnost ključna za izbjegavanje rata. Na pitanje o Grenlandu, odgovara suzdržano: “To je političko pitanje, pa ću se suzdržati od rasprave o njemu.”
Ipak, na spomen kraljevskog dekreta iz 1952. koji obvezuje vojnike na obranu teritorija, čak i od saveznika, potvrđuje: “Ako ste vojnik, bilo gdje, i napadne vas strana zemlja, imate pravo braniti sebe i svoju zemlju.”
Ovaj fokus na obranu nacionalnog suvereniteta predstavlja promjenu za Dansku, koja je decenijama učestvovala u dalekim ratovima, poput onih u Avganistanu i Iraku, kao lojalan saveznik SAD-a. “Vrlo malo smo razmišljali o teritorijalnoj obrani”, objašnjava Parelo-Plesner.
“Sada, iznenada, s Ukrajinom, nijesmo na prvoj liniji, ali smo na drugoj, upravo na Bornholmu. A s druge strane, na zapadu, navikli smo imati svog prijatelja, partnera i saveznika.” Jedan je vojnik u neformalnom razgovoru sažeo novonastalu situaciju: “Ako želimo poslati poruku Sjedinjenim Državama, mogli bismo poslati naše vojnike s Bornholma na Grenland.”
