“U tom agresorskom i krvavom \u010dinu koji je trajao 78 dana u kojem su prema nezvani\u010dnim izvorima poginulo oko 2.500 civila od toga 81 dijete, 1000 vojnika i policajaca, ranjeno je preko 12.500 osoba. Bombe tih 78 dana agresije nisu birale koga \u0107e poga\u0111ati stradali su mnogi na\u0161i prijatelji Srbi, Crnogorci, Muslimani, Hrvati, Romi, Ma\u0111ari kao i mnogi drugi. Napad na SRJ po\u010deo je bombama na Podgoricu a prva \u017ertva bio je Sa\u0161a Staji\u0107, vojnik iz Beograda, koji je poginuo u kasarni u Danilovgradu”, kazao je Lutovac. <\/p>\n\n\n\n
Politi\u010dka atmosfera u Crnoj Gori te 1999. godine bila je napeta, dvije godine ranije do\u0161lo je do velike sva\u0111e Mila \u0110ukanovi\u0107a i Momira Bulatovi\u0107a \u0161to je izazvalo raskol u jedinstvenom DPS-u. Na ulicama tih dana su se mogli vidjeti pripadnici vojske Jugoslavije i crnogorska policija. No\u0107 pred bombardovanje Savezni premijer Jugoslavije Momir Bulatovi\u0107 proglasio je ratno stanje. To nije rat Crne Gore, poru\u010divao je Milo \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
“Ubistva neistomi\u0161ljenika bi bila svakodnevnica da se \u201eblokaderi\u201c do\u010depaju vlasti”, dodao je Lutovac. <\/p>\n\n\n\n
Crnogorski mediji prenosili su izjave \u0161efova dr\u017eava zapadnih zemalja koji upozoravaju Milo\u0161evi\u0107a da ne dira Crnu Goru. Iako je tada formalno dio dr\u017eave u ratu i pored odluke savezne vlade da prekine diplomatske odnose sa dr\u017eavama koje su napale SRJ predsjednik Crne Gore Milo \u0110ukanovi\u0107 sastajao se sa \u017dakom \u0160irakom, Gerhardom \u0160rederom, Tonijem Blerom.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje da od prvog dana bombardovanja, u crnogorskim gradovima odr\u017eavani su protesti prkosa na kojima su predstavnici SNP-a pozivali crnogorske vlasti da jasno osude agresiju na Saveznu Republiku Jugoslaviju.<\/p>\n\n\n\n
“Dvije decenije posle NATO bombi, Crna Gora je \u010dlanica NATO-a. NATO napadi, koji su prije 23 godina po\u010deli bombama na Podgoricu, danas za politi\u010dare DPS-a i njihove satellite u Crnoj Gori nisu glavna tema. Gra\u0111ani se o NATO-u nisu izja\u0161njavali, jer nije bilo referenduma o \u010dlanstvu u toj alijansi. Ali i bez toga, NATO i 1999. godina su jo\u0161 jedna tema o kojoj crnogorsko dru\u0161tvo nikad ne\u0107e misliti isto. Djelovi trenutne crnogorske vlasti, opozicioni DPS njihovi sateliti i lokal patriote danas o agresiji na na\u0161u Crnu Goru ne \u017eele da govore”, istako je Lutovac. <\/p>\n\n\n\n
Dok je u talasu nasilja nad Srbima, njihovom imovinom, hramovima i spomenicima, koji se dogodio 17. i 18. marta 2004, sa Kosova i Metohije protjerano je 4.012 Srba. Ogromna ve\u0107ina se nikada nije vratila u svoje domove.<\/p>\n\n\n\n
“Ovaj besomu\u010dni i agresorski napad zavr\u0161en je 10. juna usvajanjem rezulucije 1244 SB UN, dan ranije predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO u Kumanovu su potpisali Vojnotehhni\u010dki sporazum, kojim je utana\u010deno povla\u010denje na\u0161ih vojnih i policijskih snaga kao i ulazak me\u0111unarodnih trupa Kfora u ju\u017enu SRPSKU pokrajinu. KFOR u \u010dijem sastavu je bilo 37.200 vojnika iz 36 zemalja jedini im je zadatak bio da obezbijede mir za sve nacionalne zajednice na Srpskom Kosmetu, a kako su ga obezbijedile najbolje govori podatak da je od po\u010detka njihovog mandata iz ju\u017ene Srpske pokrajine protjerano 280.000 Srba i drugih nealbanaca”, kazao je Lutovac. <\/p>\n\n\n\n
Tokom dvodnevnog nasilja ubijeno je najmanje 27 osoba Tokom ta dva dana, prema raspolo\u017eivim podacima, poru\u0161eno je 935 srpskih ku\u0107a i zapaljeno 35 vjerskih objekata, uklju\u010duju\u0107i 18 spomenika kulture, me\u0111u kojima i crkva Bogorodice Ljevi\u0161ke u Prizrenu , zaklju\u010duje u saop\u0161tenju predsjednika osniva\u010dke skup\u0161tine NVO “Serdar” Filip Lutovac <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ne sje\u0107a se samo onaj ko se tada nije rodio . Zaglu\u0161uju\u0107i zvuk sirena zaparao je vazduh, iz Avijana u Italiji, krenuo je let \u201cMilosrdnog an\u0111ela\u201d od kojeg se ubrzo nemilosrdno zatresla \u010ditava zemlja. Napad NATO-a koji su Vlada Savezne Republike Jugoslavije ali i pravni stru\u010dnjaci nazvali pravim imenom ilegalna agresija jer su tog 24.marta.1999. godine oko 20 \u010dasova devetnaest zemalja Alijanse, bez odobrenja SB UN, obru\u0161ilo na Jugoslaviju, mete NATO aviona 1999. godine nisu bili samo vojni ciljevi, ga\u0111ani su putevi, mostovi, civilni objekti. Iza leta \u201cMilosrdnog an\u0111ela\u201d ostajale su ru\u0161evine, patnja i \u017ertve, saop\u0161tio je predsjednik osniva\u010dke skup\u0161tine NVO “Serdar” Filip Lutovac.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":1000431,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[30306,28765],"naslovna":[],"class_list":["post-1000430","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-filip-lutovac","tag-nato-bombardovanje"],"acf":[],"yoast_head":"\n