<\/p>\n\n\n\n
Pismo upu\u0107eno premijeru Milojku Spaji\u0107u, <\/strong>predsjedniku Sudskog savjeta prof. dr Radoju Kora\u0107u<\/strong>, ministru pravde Bojanu Bo\u017eovi\u0107u <\/strong>i predsjednicima svih sudova prenosimo integralno:<\/p>\n\n\n\n U okviru otvorenog dijaloga sudske vlasti, koristim ovu priliku da uka\u017eem na posljednji razvoj doga\u0111aja na polju zalaganja sudija za postizanje odgovaraju\u0107eg socijalnog i materijalnog statusa. Pri tome, prvenstveno \u017eelim da naglasim da nezadovoljstvo kolega sudija zbog materijalnog statusa i njihove zahtjeve za pove\u0107anje plata i pobolj\u0161anje ukupnih uslova rada (koji se ti\u010du nedostatka sudnica, radnog prostora, nedovoljnog broja stru\u010dnih savjetnika i administrativnog osoblja), istinski smatram opravdanim i urgentnim za rje\u0161avanje.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, put i na\u010din ostvarivanja ovih zahtjeva (sa predlogom mjera upozorenja na privremene i stalne obustave rada), koji su putem odre\u0111enog, informativnog materijala saop\u0161teni pravosudnoj zajednici, smatram nekonstruktivnim i nedjelotvornim po sistem funkcionisanja dr\u017eave, vladavinu prava i ljudska prava i osnovne slobode, a posebno negativnim po ugled crnogorskog pravosu\u0111a.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to je svim stranama dobro poznato, Crna Gora je obavezna da donese zakon, kojim \u0107e (kona\u010dno) biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih me\u0111unarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakondavstva i strate\u0161kih dokumenata , koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile me\u0111unarodne obaveze i obezbijedio br\u017ei integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju. Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti \u2013 o\u010duvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija. Na tom putu, va\u017eno je da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isklju\u010divom, li\u010dnom interesu sudija, ve\u0107 je u interesu vladavine prava i po\u0161tovanja ljudskih prava gra\u0111ana koji tra\u017ee za\u0161titu svojih prava pred sudovima. Dono\u0161enje posebnog zakona nala\u017eu i specifi\u010dnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, te priznavanje te\u017eine ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore. U kona\u010dnom, ulaganje u sudstvo zna\u010di ulaganje u budu\u0107nost, stabilnost dr\u017eave i njen ekonomski i sveukupni razvoj.<\/p>\n\n\n\n U pismu upu\u0107enom predstavnicima izvr\u0161ne vlasti od 11.02.2025. godine, a na koje jo\u0161 uvijek nemamo formalni pisani odgovor, ukazala sam da Vlada Crne Gore jo\u0161 uvijek nije usvojila Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i pozvala na neophodnost njegovog usvajanja u \u0161to kra\u0107em roku, naro\u010dito u dijelu koji se odnosi na uve\u0107anje zarada nosilaca pravosudnih funkcija, kako bi se pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija \u0161to prije prelaznim rje\u0161enjem okon\u010dalo. Dodatno podsje\u0107am da je nakon najave pravosu\u0111a, u\u010dinjene tokom 2024. godine o obustavi rada, na radnim sastancima i postignutim pregovorima sa tada\u0161njim predstavnicima pravosu\u0111a (Sudskim savjetom, tada v.d. predsjednicom Vrhovnog suda i predstavnicima Udru\u017eenja sudija), Vlada dala izri\u010dito i nedvosmisleno obe\u0107anje da \u0107e se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu na prethodno navedeni na\u010din, po\u010dev od 01.01.2025. godine. Nakon toga, formirana je Radna grupa sa zadatkom izrade posebnog zakona, kojim \u0107e se regulisati prava sudija vezana za rad, uklju\u010duju\u0107i finansijske aspekte vr\u0161enja sudijske funkcije, a \u0161to je u skladu sa Mi\u0161ljenjem Venecijanske komisije iz prethodne godine i me\u0111unarodnim standardima. Obavije\u0161tena sam od strane sudije Vrhovnog suda-\u010dlanice ove Radne grupe da sjednice nisu odr\u017eavane u kontinuitetu, ali da \u0107e se naredna sjednica odr\u017eati 02.04.2025. godine.<\/p>\n\n\n\n Kod \u010dinjenice da Radna grupa jo\u0161 uvijek nije okon\u010dala rad na izradi posebnog propisa \u2013 Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, procijenila sam da postoji sna\u017ena potreba za kreiranjem prelaznog rje\u0161enja za rje\u0161avanje statusa sudija, konstruktivno predla\u017eu\u0107i da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarade nosilaca pravosudnih funkcija uve\u0107aju za 30% i u tom smislu, jo\u0161 jednom urgiram na dono\u0161enje odluke od strane izvr\u0161ne vlasti kada su u pitanju nosioci pravosudnih funkcija.<\/p>\n\n\n\n Pregovori izme\u0111u sudske i izvr\u0161ne vlasti, u koje \u0107e se uskoro uklju\u010diti i zakonodavna vlast, su u toku. Tako\u0111e, \u017eelim da uka\u017eem da sam, po\u010dev od podnijetog programa rada za izbor predsjednika Vrhovnog suda, u dosada\u0161njem periodu, pored inicijativa na normativnom planu, preduzela i niz drugih aktivnosti, uklju\u0107uju\u0107i pravnu diplomatiju. Naime, pitanje uve\u0107anja zarada za sudije, ali i drugih statusnih pitanja, uklju\u010duju\u0107i penziona prava, bili su u vrhu agende sastanka sa predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori (25.12.2024.), sastanka sa \u0161efom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satlerom (06.12.2024.), press konferencije u Vrhovnom sudu (17.12.2024.) i sastanka sa sudijama portparolima (26.02.2025.), sastanka sa ministrom pravde i sudijama u Osnovnom sudu u Podgorici (29.01.2025.), zasijedanja Komiteta za politi\u010dka i gra\u0111anska prava u \u017denevi (03.03.2025.), sjednice Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost sa predstavnicima Evropske komisije (18.03.2025.), sastanka sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava (25.03.2025.), te sjednica Savjeta za vladavinu prava i Savjeta za nacionalnu bezbjednost i javnih istupanja u medijima i u tom smislu, nepodijeljeno je mi\u0161ljenje da se pravna rje\u0161enja ovakve situacije moraju \u0161to prije prona\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Sudije Vrhovnog suda Crne Gore su na danas odr\u017eanoj Sjednici sudija prepoznale konsenzus odre\u0111enog broja sudija na nivou svih sudova, koji su saglasni da materijalni polo\u017eaj sudija nije adekvatan, te da je potrebno obezbijediti sudskoj vlasti dodatne materijalne i ljudske resurse. U tom pravcu, sudije Vrhovnog suda Crne Gore pru\u017eaju jednoglasnu podr\u0161ku ostvarivanju ciljeva u pogledu intenziviranja rada na izradi Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija i obezbje\u0111ivanju optimalnih uslova za rad i obavljanje sudijske funkcije i kona\u010dnog utvr\u0111ivanja Nacrta, a nakon toga i usvajanja Predloga ovog zakona na Vladi.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, Vrhovni sud Crne Gore ne mo\u017ee izraziti podr\u0161ku realizaciji cilja koji uklju\u010duje pripremu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, \u0161to predstavlja novu mjeru o kojoj do sada nije bilo institucionalne rasprave. Posebno ukazujemo da se bez konsultacija sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom, ne mogu pripremati izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, niti postoji potreba za izmjenama ovog propisa kod \u010dinjenice da Radna grupa treba da okon\u010da rad na pripremi Nacrta Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija. Podsje\u0107amo da je prelazno rje\u0161enje potrebno obezbijediti odmah putem izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim su ve\u0107 definisani koeficijenti zarada, zbog \u010dega dodatno ne mo\u017eemo na nesistemski, neplanski i nesvrsishodan na\u010din, mijenjati propis kojim se ure\u0111uju, inter alia, organizacija i na\u010din rada Sudskog savjeta, prava i du\u017enosti, na\u010din utvr\u0111ivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrje\u0161enje sudija i druga pitanja o kojima Sudski savjet odlu\u010duje.<\/p>\n\n\n\n Dodatno, predsjednica i sve sudije Vrhovnog suda Crne Gore izra\u017eavaju jasan stav da ne podr\u017eavaju sprovo\u0111enje mjera upozorenja u vidu odlaganja radnji u sudskim postupcima do ispunjenja zahtjeva, odnosno pove\u0107anja zarada sudija, jer bi takve radnje bile protivne vladavini prava i svrsi za\u0161tite ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz sljede\u0107ih razloga.<\/p>\n\n\n\n U Crnoj Gori, shodno Ustavu Crne Gore i nacionalnom zakonodavstvu, nije propisano da sudije mogu organizovati bilo kakve mjere upozorenja \u2013 obustave rada, koje u svom stvarnom obliku predstavljaju \u0161trajk. Naime, sudije su polo\u017eile zakletvu i u obavezi su da obavljaju svoju funkciju u skladu sa Ustavom, zakonom i pravilima koja garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosu\u0111a. Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno defini\u0161u nezavisnost sudova i sudija, te bi bilo koja vrsta \u0161trajka mogla biti shva\u0107ena kao ugro\u017eavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi. Me\u0111utim, sudije mogu organizovati odre\u0111ene vrste radnji, ili se anga\u017eovati u inicijativama, koje imaju za cilj pobolj\u0161anje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predvi\u0111en nacionalnim pravnim okvirom za sudije.<\/p>\n\n\n\n Sudije su nosioci sudske vlasti, a njihov posao je od su\u0161tinskog zna\u010daja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost dr\u017eave, pa bi svaki oblik obustave rada, kojom se odla\u017eu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, ka\u0161njenja u dono\u0161enju odluka i naru\u0161avanja pravne sigurnosti. Podsje\u0107amo i na me\u0111unarodnu praksu da je u mnogim zemljama, upravo iz tih razloga, sudijama zabranjeno da vr\u0161e obustavu rada \u2013 \u0161trajkuju, jer se njihov polo\u017eaj razlikuje od drugih zaposlenih u javnom sektoru. Sudije nijesu u klasi\u010dnom radnom odnosu, ve\u0107 imaju poseban status koji podrazumijeva nezavisnost i obavezu da kontinuirano obavljaju svoje du\u017enosti. Umjesto mjera upozorenja koje se ti\u010du obustave rada, sudije u raznim zemljama koriste druge metode pritiska, poput saop\u0161tenja, protesta ili zahtjeva za pobolj\u0161anje uslova rada kroz institucionalne mehanizme i dijalog sve tri grane vlasti.<\/p>\n\n\n\n Koristimo ovu priliku da podsjetimo na primjenu na\u010dela, koje sve sudije treba da znaju \u201cnomen iuris non mutat substantiam rei\u201d, \u0161to zna\u010di da naziv odre\u0111enih aktivnosti, ili radnji ne mijenja su\u0161tinu stvari, ve\u0107 je presudno ono \u0161to je stvarno sadr\u017eano, a ne kako je ne\u0161to formalno ozna\u010deno. Pa u tom smislu, smatramo da mjere upozorenja odlaganja radnji u sudskim postupcima, u svojoj su\u0161tini zna\u010de \u201c\u0161trajk\u201d.<\/p>\n\n\n\n Dakle, obustava rada, kao \u201codlaganje radnji u sudskim postupcima\u201d, kojom se konkretno zbog zahtjeva pove\u0107anja zarada i materijalnih uslova rada, drugoj strani, odnosno gra\u0111anima i privredi, u izvjesnost stavlja nastanak \u0161tete, predstavlja jednostranu izjavu volje odre\u0111enog broja sudija o uvo\u0111enju obustave, koja nema upori\u0161te u Ustavu i nacionalnom zakonodavstvu, a konkretno ni u me\u0111unarodnim standardima.<\/p>\n\n\n\n Naime, me\u0111unarodni pravni okviri ne garantuju izri\u010dito pravo sudija na obustavu rada \u2013 \u0161trajk, a mnoge me\u0111unarodne norme i preporuke \u010dak podr\u017eavaju ograni\u010denja tog prava kako bi se o\u010duvala nezavisnost i kontinuitet pravosu\u0111a, kao i nacionalna bezbjednost. Prema standardima Me\u0111unarodne organizacije rada (MOR), pravo na \u0161trajk je jedno od osnovnih radni\u010dkih prava, ali nije apsolutno. MOR dozvoljava dr\u017eavama da ograni\u010de ili \u010dak zabrane \u0161trajkove odre\u0111enim kategorijama zaposlenih \u010dije obustavljanje rada mo\u017ee ugroziti osnovne funkcije dr\u017eave, uklju\u010duju\u0107i sudije.<\/p>\n\n\n\n Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je u vi\u0161e navrata zauzeo stav da dr\u017eave mogu ograni\u010diti pravo sudija na obustavu rada \u2013 \u0161trajk, kako bi se o\u010duvala nezavisnost sudstva i za\u0161titila prava gra\u0111ana na efikasan pravosudni sistem.<\/p>\n\n\n\n Konsultativno vije\u0107e evropskih sudija (CCJE) u svojim mi\u0161ljenjima (posebno Mi\u0161ljenje br. 18 iz 2015. godine) nagla\u0161ava da sudije ne treba da preduzimaju kolektivne radnje koje bi mogle ugroziti pristup pravdi. Me\u0111utim, priznaje potrebu sudija da izraze nezadovoljstvo kroz institucionalne mehanizme, a u konkretnom slu\u010daju obustava rada \u201codlaganja radnji u sudskim postupcima\u201d to ne predstavlja. Dakle, iako me\u0111unarodni pravni okviri ne predvi\u0111aju izri\u010ditu zabranu, oni dozvoljavaju dr\u017eavama da ograni\u010de pravo sudija na obustavu rada \u2013 \u0161trajk radi za\u0161tite vladavine prava, stabilnosti pravosudnog sistema i nacionalne bezbjednosti. Umjesto obustave rada, preporu\u010duju se druge metode izra\u017eavanja nezadovoljstva i borbe za svoja prava putem javnih izjava zvani\u010dnika sudske vlasti, dijaloga sa ostalim granama vlasti, u svrhu sprovo\u0111enja institucionalnih reformi koje se odnose na bolji polo\u017eaj sudija, a time i ugleda sudske vlasti, na \u0161ta sudije Vrhovnog suda Crne Gore ovim pisanim putem svim akterima ovog procesa i ukazuju.<\/p>\n\n\n\n Imaju\u0107i u vidu da u svojstvu predsjednice Vrhovnog suda zastupam principe transparentnosti u odlu\u010divanju, komunikaciji i rukovo\u0111enju radom najvi\u0161eg suda u dr\u017eavi, pozivam sve aktere, od \u010dijih radnji zavisi kvalitetno i na dobrobit gra\u0111ana Crne Gore rje\u0161avanje ovih pitanja da, primjenom gore navedenih normi i standarda, ostanemo u institucionalnom okviru i da u ve\u0107 uspostavljenom dijalogu sudske grane vlasti sa izvr\u0161nom i zakonodavnom vla\u0161\u0107u, nastavimo aktivno da preduzimamo inicijative za profesionalnu i nezavisnu borbu za \u0161iri obim prava sudija u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n Isklju\u010divo zajedno i jedinstveno kao sudska grana vlasti, mo\u017eemo do\u0107i do boljih uslova, koji garantuju vladavinu prava u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n U tom pravcu podsje\u0107am da su dijalog i sadr\u017eajna komunikacija sa nadle\u017enim vlastima i dalje u toku i uvjerena sam da \u0107e na putu zakonite i legitimne borbe za ispunjenje zahtjeva sve crnogorske sudije imati pouzdanog partnera u institucionalnom obliku najvi\u0161eg nivoa \u2013 Vrhovnog suda Crne Gore.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore\u00a0Valentina Pavli\u010di\u0107, uputila je pismo predstavnicima sudske i izvr\u0161ne vlasti u kojem im saop\u0161tava da Vrhovni sud podr\u017eava borbu sudija za ve\u0107a prava, ali ne i obustavu rada.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":996500,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[6930,3597,2336],"naslovna":[],"class_list":["post-1001960","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-obustava-rada","tag-prava","tag-valentina-pavlicic"],"acf":[],"yoast_head":"\n
Ujedinjene nacije (UN) \u2013 Bangalorski principi sudske etike isti\u010du da sudije treba da odr\u017eavaju integritet i nezavisnost sudstva, \u0161to mo\u017ee biti naru\u0161eno obustavom rada \u2013 \u0161trajkom.<\/p>\n\n\n\n