<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e je najavila kako \u201ecrnogorska javnost ne\u0107e \u010dekati do narednog kvartala na odr\u017eavanje prve naredne me\u0111uvladine konferencije\u201c, \u0161to zna\u010di da bi do kraja marta trebalo da budu zatvorena jo\u0161 neka poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKipar je iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje vi\u0161e me\u0111uvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez \u010dekanja kraja predsjedavanja i bez \u201epaketnog\u201c zatvaranja poglavlja u junu\u201d, precizirala je ona.<\/p>\n\n\n\n
Samim tim, Crna Gora se primakla pripremi Ugovora o pristupanju, koja \u0107e za ove potrebe formirati posebne radne grupe sastavljene od pravnih, finansijskih i sektorskih eksperata iz razli\u010ditih institucija i civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNjihov zadatak bi\u0107e da, u saradnji sa EK i dr\u017eavama \u010dlanicama, precizno uobli\u010de sve ono \u0161to smo tokom pregovora politi\u010dki dogovorili \u2013 uklju\u010duju\u0107i eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazlo\u017eene rokove i planove implementacije. EU je odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti uskla\u0111en sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovara\u010dke pozicije\u201d, pojasnila je sagovornica Pobjede.<\/p>\n\n\n\n
Kada je rije\u010d o prelaznim razdobljima, Gor\u010devi\u0107 navodi kako se sa EK ve\u0107 sastavlja lista prelaznih razdoblja.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPrije svega, rije\u010d je o oblastima za\u0161tite \u017eivotne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja\u201d, dodala je ona.<\/p>\n\n\n\n
Dalje je istakla kako u Briselu ne postoji politi\u010dka odluka niti konsenzus o uvo\u0111enju neke nove \u201eme\u0111ufaze\u201c \u010dlanstva \u2013 poput trajnog posmatra\u010dkog ili pridru\u017eenog statusa.<\/p>\n\n\n\n
\u201cZbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhva\u0107ena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima\u201d, potcrtala je Gor\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e je navela kako je zaokru\u017eivanje reformi i zatvaranje poglavlja na odr\u017eiv na\u010din dokaz da \u201epunopravno \u010dlanstvo Crne Gore ne\u0107e biti politi\u010dki eksperiment, ve\u0107 logi\u010dan i zaslu\u017een zavr\u0161etak procesa\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Ispunjavanje 64 odsto planiranih obaveza Vlade iz evropske agende vidi kao \u201esignal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali\u201c, ali to \u201enije proizvelo politi\u010dki zastoj u Briselu, jer su dr\u017eave \u010dlanice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se ti\u010du vladavine prava\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\u201cU zavr\u0161nici pregovora nema \u201etu\u0111ih\u201c obaveza. Svako ka\u0161njenje jednog resora usporava cijelu dr\u017eavu\u201d, ukazala je ona.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetila je i da ulazak u EU podrazumijeva promjene Ustava. Rije\u010d je o dodatnom ja\u010danju nezavisnosti pravosu\u0111a, o primatu prava EU nad doma\u0107im zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadle\u017enosti, te pravo crnogorskih dr\u017eavljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje \u0107e Crnoj Gori pripasti \u0161est poslani\u010dkih mjesta.<\/p>\n\n\n\n
Tokom Va\u0161eg nedavnog boravka na Kipru, visoki zvani\u010dnici te evropske zemlje imali su optimisti\u010dne poruke. Da li to zna\u010di da \u0107e Crna Gora do kraja juna, kada se zavr\u0161ava njihovo predsjedavanje EU, imati u rukama neku od prvih verzija budu\u0107eg Ugovora sa EU?<\/strong><\/p>\n\n\n\n GOR\u010cEVI\u0106:<\/strong> Na Kipru sam imala veoma sadr\u017eajne i politi\u010dki va\u017ene razgovore sa \u0161eficom resora za evropska pitanja Marilenom Raounom i predsjednikom skup\u0161tinskog odbora za vanjske i evropske poslove Harisom Georgiadisom. Poruke koje sam dobila bile su jasne i ohrabruju\u0107e. Konkretno, dobili smo uvjeravanje da \u0107e ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU biti formirana tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno sna\u017ean politi\u010dki signal, jer formiranje takve radne grupe prakti\u010dno zna\u010di ulazak u zavr\u0161nu, tehni\u010dko-pravnu fazu pregovora.<\/p>\n\n\n\n Va\u017eno je da dr\u017eava koja predsjedava Savjetom EU prepoznaje Crnu Goru kao kredibilnog partnera i najspremnijeg kandidata za \u010dlanstvo. To je i potvrda da su reforme koje sprovodimo od formiranja 44. Vlade dale rezultat, posebno u oblasti vladavine prava i institucionalne stabilnosti. Ukoliko nastavimo sa ovim tempom ispunjavanja obaveza, kiparsko predsjedavanje mo\u017ee ostati upam\u0107eno kao period u kojem je Crna Gora napravila odlu\u010duju\u0107i korak ka izradi Ugovora o pristupanju, a to bi bila jasna poruka da je politika pro\u0161irenja EU dobila jo\u0161 jednu uspje\u0161nu pri\u010du.<\/p>\n\n\n\n Konkretno, \u0161to su u tom pravcu obaveze Crne Gore, a \u0161to EU prilikom pripreme nacrta Ugovora i njegovih aneksa?<\/strong><\/p>\n\n\n\n GOR\u010cEVI\u0106:<\/strong> Ugovor o pristupanju se tehni\u010dki priprema paralelno sa zavr\u0161nicom pregovara\u010dkog procesa, ali se formalno finalizuje tek nakon zatvaranja svih pregovara\u010dkih poglavlja. Razlog je jednostavan: tek kada su sva poglavlja zatvorena, mo\u017eemo potvrditi punu uskla\u0111enost na\u0161eg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, funkcionalne administrativne kapacitete za njenu primjenu i precizno definisane finansijske i institucionalne obaveze koje stupaju na snagu danom pristupanja.<\/p>\n\n\n\n Sa crnogorske strane, to podrazumijeva i formiranje posebne radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju, koja \u0107e okupljati pravne, finansijske i sektorske eksperte iz razli\u010ditih institucija i civilnog dru\u0161tva. Njihov zadatak bi\u0107e da, u saradnji sa EK i dr\u017eavama \u010dlanicama, precizno uobli\u010de sve ono \u0161to smo tokom pregovora politi\u010dki dogovorili \u2013 uklju\u010duju\u0107i eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazlo\u017eene rokove i planove implementacije. Drugim rije\u010dima, na\u0161a obaveza je da demonstriramo potpunu spremnost za \u010dlanstvo ne samo normativno, ve\u0107 i operativno i bud\u017eetski.<\/p>\n\n\n\n EU je, sa svoje strane, odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti uskla\u0111en sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovara\u010dke pozicije.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, da li \u0107e se \u010de\u0161\u0107e odr\u017eavati me\u0111uvladine konferencije na kojima \u0107e se zatvarati spremna poglavlja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n GOR\u010cEVI\u0106:<\/strong> Za Crnu Goru je 2026. godina odlu\u010duju\u0107a u pregovara\u010dkom procesu i u tom smislu o\u010dekujemo izuzetno intenzivnu dinamiku saradnje sa institucijama EU i dr\u017eavama \u010dlanicama kada je rije\u010d o ispunjavanju zavr\u0161nih mjerila i zatvaranju poglavlja.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to je posebno va\u017eno jeste da je Kipar iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje vi\u0161e me\u0111uvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez \u010dekanja kraja predsjedavanja i bez \u201epaketnog\u201c zatvaranja poglavlja u junu. Takav pristup je za nas izuzetno zna\u010dajan jer omogu\u0107ava dinami\u010dan i meritokratski proces: svako poglavlje za koje smo ispunili zavr\u0161na mjerila mo\u017ee biti zatvoreno.<\/p>\n\n\n\n Va\u017eno je da svi u\u010desnici pregovara\u010dkog procesa shvate da nemamo vremena za odlaganja i da se poglavlja moraju zatvarati u kontinuitetu kako bismo do kraja ove godine zavr\u0161ili tehni\u010dki dio procesa. U tom kontekstu, o\u010dekujemo da \u0107e do kraja kiparskog predsjedavanja biti odr\u017eano vi\u0161e me\u0111uvladinih konferencija i da \u0107emo u nekoliko iteracija zatvoriti ve\u0107i broj pregovara\u010dkih poglavlja. To bi bio jasan signal da proces napreduje na osnovu konkretnih rezultata i da Crna Gora ulazi u samu zavr\u0161nicu pregovora sa jasnom politi\u010dkom podr\u0161kom dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n\n\n\n U aktu, koji je Hrvatska potpisala pri pristupanju EU, nalazi se vi\u0161e aneksa kojima se defini\u0161u razli\u010diti pristupni periodi za razli\u010dite oblasti \u2013 neki dugi \u010dak sedam godina, tokom kojih je ta zemlja postepeno postajala punopravna \u010dlanica. Da li \u0107e isti princip va\u017eiti i za Crnu Goru?<\/strong><\/p>\n\n\n\n GOR\u010cEVI\u0106:<\/strong> Hrvatska je od dana u\u010dlanjivanja postala punopravna \u010dlanica, nije postojala postepenost u tom smislu. Ugovor o pristupanju koji su na\u0161i susjedi potpisali, sadr\u017ei anekse, protokole i priloge koji su definisali prelazne aran\u017emane daju\u0107i Hrvatskoj vi\u0161e vremena za usvajanje evropskih standarda u pojedinim sferama javnih politika, poput kasnije primjene skupe ekolo\u0161ke regulative, ali i prava \u201estarih\u201c \u010dlanica da evenutalno ograni\u010de pristup hrvatskim radnicima doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu rada (tzv. 2+3+2 model) \u0161to je bio slu\u010daj i sa Bugarskom i Rumunijom.<\/p>\n\n\n\n Crna Gora ve\u0107 komunicira listu prelaznih razdoblja sa Evropskom komisijom u okviru vi\u0161e pregovara\u010dkih poglavlja. Ta razdoblja su pa\u017eljivo identifikovana u oblastima u kojima je za potpunu primjenu evropskih standarda potrebno dodatno vrijeme i znatna finansijska ili administrativna prilago\u0111avanja. Prije svega, rije\u010d je o oblastima za\u0161tite \u017eivotne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja. Cilj prelaznih perioda nije odlaganje obaveza ili ostvarivanja prava nove \u010dlanice, ve\u0107 obezbje\u0111ivanje odr\u017eive i kvalitetne primjene evropskih pravila, uz o\u010duvanje stabilnosti sistema i za\u0161titu interesa gra\u0111ana i privrede.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, koliko je realna mogu\u0107nost da Crna Gora ima du\u017ee pristupne periode i rigoroznije uslove (uklju\u010duju\u0107i poziciju posmatra\u010da u klju\u010dnim institucijama EU)?<\/strong><\/p>\n\n\n\n GOR\u010cEVI\u0106:<\/strong> Nova metodologija pro\u0161irenja jeste stro\u017ea i politi\u010dki zahtjevnija u odnosu na ranije talase pro\u0161irenja. Ona podrazumijeva ja\u010di fokus na vladavinu prava, mogu\u0107nost reverzibilnosti procesa i sna\u017eniji politi\u010dki nadzor dr\u017eava \u010dlanica. U tom smislu, standardi su danas vi\u0161i nego prije deset ili petnaest godina \u2013 ali su istovremeno jasni i jednaki za sve.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o samom \u010dlanstvu, o\u010dekujem da politi\u010dki uslovi ne\u0107e odstupati od dosada\u0161nje prakse. Ne postoji odluka niti konsenzus u Briselu o uvo\u0111enju neke nove, \u201eme\u0111ufaze\u201c \u010dlanstva poput trajnog posmatra\u010dkog ili pridru\u017eenog statusa. Status posmatra\u010da formalno postoji u kratkom periodu izme\u0111u potpisivanja i stupanja na snagu Ugovora o pristupanju, ali to nije alternativni model \u010dlanstva, ve\u0107 tehni\u010dki dio zavr\u0161ne faze prije punopravnog \u010dlanstva.<\/p>\n\n\n\n Uvo\u0111enje posebnog, dugotrajnog posmatra\u010dkog ili ograni\u010denog \u010dlanstva predstavljalo bi su\u0161tinsku reformu politike pro\u0161irenja, za \u0161ta u ovom trenutku ne postoji politi\u010dka odluka niti jedinstven stav dr\u017eava \u010dlanica. Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhva\u0107ena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima.<\/p>\n\n\n\n Istovremeno, svjesni smo da \u0107e Crna Gora biti prva naredna \u010dlanica nakon najdu\u017eeg perioda bez pro\u0161irenja u istoriji EU. U me\u0111uvremenu, Unija se suo\u010dila sa velikim unutra\u0161njim i geopoliti\u010dkim izazovima \u2013 od Bregzita, preko pandemije i energetske krize, do rata u Ukrajini. Prirodno je da \u0107e dr\u017eave \u010dlanice posebnu pa\u017enju posvetiti procjeni spremnosti nove \u010dlanice i izbjegavanju eventualnih rizika. Ako isporu\u010dimo reforme i zatvorimo pregovara\u010dka poglavlja na odr\u017eiv na\u010din, punopravno \u010dlanstvo Crne Gore ne\u0107e biti politi\u010dki eksperiment, ve\u0107 logi\u010dan i zaslu\u017een zavr\u0161etak procesa.<\/p>\n\n\n\n I pored toga \u0161to je bila jasna namjera EU da sa Crnom Gorom zatvori sva pregovara\u010dka poglavlja do kraja 2026, Vlada je na kraju pro\u0161le godine ispunila (samo) 64 odsto svojih obaveza. Kako se to do sada odrazilo i kako se mo\u017ee odraziti na dinamiku pristupanja EU?<\/strong><\/p>\n\n\n\n GOR\u010cEVI\u0106:<\/strong> Program pristupanja EU daje nam precizan presjek obaveza po resorima i jasan uvid u stepen njihove realizacije. \u010cinjenica da je krajem pro\u0161le godine ispunjeno 64 odsto planiranih obaveza jeste signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali. To nije ne\u0161to \u0161to relativizujem \u2013 evropska agenda ne trpi ka\u0161njenja i svaki procenat ima te\u017einu kada je u pitanju dinamika pristupanja. Me\u0111utim, va\u017eno je razumjeti i kontekst. Nijesu sve obaveze iste te\u017eine ni iste kompleksnosti. Neki resori nose tehni\u010dki i finansijski izuzetno zahtjevne reforme, dok se druge mjere odnose na proceduralne ili normativne izmjene. Kada sve to svedemo na jednu zbirnu brojku, gubi se kvalitativna razlika me\u0111u zadacima.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to je klju\u010dno jeste da ova statistika nije proizvela politi\u010dki zastoj u Briselu, jer su dr\u017eave \u010dlanice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se ti\u010du vladavine prava. Upravo su ta poglavlja bila presudna za obnovu povjerenja i stvaranje uslova za zatvaranje drugih oblasti. Ipak, poruka ove Vlade je nedvosmislena: evropska agenda je apsolutni prioritet. O\u010dekujem da ove godine ne bude mjesta za odlaganja i da \u0107e svi resori pokazati puni kapacitet i odgovornost. U zavr\u0161nici pregovora nema \u201etu\u0111ih\u201c obaveza \u2013 svako ka\u0161njenje jednog resora usporava cijelu dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, koje su mogu\u0107e posljedice \u010dinjenice da unutar Vlade postoje kabineti i ministarstva koji su ispunili manje od tre\u0107ine svojih obaveza, a pojedini su \u010dak na nuli?<\/strong><\/p>\n\n\n\n GOR\u010cEVI\u0106:<\/strong> Kada je rije\u010d o realizaciji obaveza iz PPCG, va\u017eno je jasno razlikovati obaveze koje su direktno vezane za zatvaranje pregovara\u010dkih poglavlja od onih koje se odnose na kontinuirano uskla\u0111ivanje sa pravnom tekovinom EU. Obaveze iz pregovara\u010dkog procesa imaju jasan i mjerljiv ishod \u2013 zatvaranje poglavlja \u2013 i to je jedino relevantno mjerilo uspje\u0161nosti u ovoj fazi. Zato nagla\u0161avam da u ovom trenutku u potpunosti ispunjavamo dinamiku aktivnosti koja je usagla\u0161ena sa EK. Administracija istovremeno radi i na drugim obavezama u procesu evropskih integracija, ali je zbog ograni\u010denih kapaciteta i zahtjevnih rokova iz pregovara\u010dkog procesa ponekad neophodno pa\u017eljivo postavljati prioritete.<\/p>\n\n\n\n Pristupanje EU podrazumijeva ne samo prilago\u0111avanje doma\u0107ih zakona, ve\u0107 i Ustava Crne Gore. Na koji dio se to, konkretno, odnosi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n GOR\u010cEVI\u0106:<\/strong> Prije svega, va\u017eno je naglasiti da se promjene Ustava koje su dio evropske agende ne odnose na identitetska pitanja, ve\u0107 prvenstveno na nekoliko klju\u010dnih oblasti i predstavljaju logi\u010dan korak ka punopravnom \u010dlanstvu. Prije svega, rije\u010d je o dodatnom ja\u010danju nezavisnosti pravosu\u0111a. Prijedlogom izmjena predvi\u0111eno je da ministar pravde vi\u0161e ne bude \u010dlan Sudskog savjeta, \u010dime ispunjavamo obavezu iz Reformske agende i dodatno u\u010dvr\u0161\u0107ujemo princip podjele vlasti i autonomije sudske grane vlasti.<\/p>\n\n\n\n Drugi va\u017ean segment ti\u010de se definisanja odnosa Crne Gore sa EU. Danom pristupanja, pravo EU dobija primat nad doma\u0107im zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadle\u017enosti, a dio ovla\u0161\u0107enja koje danas vr\u0161e nacionalne institucije bi\u0107e delegiran institucijama EU. Takva ustavna odredba nije formalnost, ve\u0107 su\u0161tinsko opredjeljenje da Crna Gora prihvata zajedni\u010dki pravni i institucionalni poredak Unije.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, izmjenama \u0107e se predvidjeti prava crnogorskih dr\u017eavljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje \u0107e Crnoj Gori pripasti \u0161est poslani\u010dkih mjesta. Dodatno \u0107e se precizirati ustavna pozicija Centralne banke, pitanja slobode kretanja i nastanjivanja, kao i ostvarivanje bira\u010dkog prava na lokalnim izborima u skladu sa pravilima EU.<\/p>\n\n\n\n Kona\u010dno, kada mo\u017eemo o\u010dekivati narednu me\u0111uvladinu konferenciju i koja poglavlja bi mogla biti zatvorena tom prilikom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n GOR\u010cEVI\u0106:<\/strong> Ono \u0161to mogu re\u0107i jeste da crnogorska javnost ne\u0107e \u010dekati do narednog kvartala na odr\u017eavanje prve naredne me\u0111uvladine konferencije. Ambicija je da se poglavlja zatvaraju sukcesivno, \u010dim ispune zavr\u0161na mjerila, bez administrativnog odlaganja. To je pristup koji pokazuje da je Crna Gora u\u0161la u zavr\u0161nicu pregovora i da se tempo prilago\u0111ava rezultatima koje isporu\u010dujemo.<\/p>\n\n\n\n Voljela bih da fokus i osje\u0107aj istorijske odgovornosti ulaska u EU dijele svi politi\u010dki akteri<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako ocjenjujete najavu predsjednika Jakova Milatovi\u0107a o vra\u0107anju zakona sa \u201eplavom zastavicom\u201c iz evropske agende, a zatim povla\u010denje takve odluke u samo nekoliko dana? Da li ovakve situacije mogu \u2013 i na koji na\u010din \u2013 na\u0161koditi zavr\u0161noj fazi evropskih integracija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n GOR\u010cEVI\u0106:<\/strong> Ne mislim da je produktivno vra\u0107ati se na doga\u0111aje koji su ve\u0107 iza nas, posebno imaju\u0107i u vidu da je njihova konkretna posljedica na proces bila kratkoro\u010dna i brzo prevazi\u0111ena. Me\u0111utim, va\u017eno je da shvatimo da se ovakve situacije ne smiju ponavljati. U zavr\u0161noj godini pregovora i najmanji zastoj ili ka\u0161njenje direktno zna\u010di usporavanje zatvaranja poglavlja. Dinamika zatvaranja poglavlja koju smo dogovorili sa EK je precizno tempiran proces, zasnovan na jasnim rokovima i mjerilima, i svaki institucionalni disonantni ton mo\u017ee biti protuma\u010den kao nedostatak politi\u010dke zrelosti ili unutra\u0161nje saglasnosti o strate\u0161kom pravcu dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n Gra\u0111ani treba da znaju da nijedan zakon sa tzv. \u201eplavom zastavicom\u201c ne ulazi u skup\u0161tinsku proceduru bez prethodne rigorozne provjere i pozitivnog mi\u0161ljenja EK o njegovoj uskla\u0111enosti sa pravnom tekovinom EU. Poslanici su unaprijed informisani o obavezama koje proizilaze iz pregovara\u010dkog procesa, o rokovima, i o sadr\u017eaju potrebnih izmjena. To nije improvizacija, ve\u0107 dio pa\u017eljivo planirane evropske agende.<\/p>\n\n\n\n A ovo je godina u kojoj nemamo pravo na gre\u0161ke \u2013 ni Vlada, ni Skup\u0161tina, niti bilo koji drugi \u010dinilac vlasti. Evropski put je na\u0161 najva\u017eniji spoljnopoliti\u010dki i dru\u0161tveni projekat i zahtijeva punu institucionalnu koordinaciju i politi\u010dku odgovornost. Ako \u017eelimo da zatvorimo poglavlja i u\u0111emo u zavr\u0161nicu pregovora, fokus mora biti isklju\u010divo na ispunjavanju obaveza. Vlada i Skup\u0161tina ostaju \u010dvrsto posve\u0107ene ispunjenju obe\u0107anja gra\u0111anima da \u0107emo dovr\u0161iti pregovara\u010dki proces u planiranom roku. Voljela bih da taj fokus i osje\u0107aj istorijske odgovornosti dijele svi politi\u010dki akteri, jer evropska budu\u0107nost Crne Gore ne smije biti talac dnevne politike.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na Kipru smo dobili uvjeravanje da \u0107e ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji biti formirana tokom njihovog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno sna\u017ean politi\u010dki signal, jer formiranje takve radne grupe prakti\u010dno zna\u010di ulazak u zavr\u0161nu, tehni\u010dko-pravnu fazu pregovora, kazala je u intervjuu za Pobjedu ministarka evropskih poslova,\u00a0Maida Gor\u010devi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":945863,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[10,3595,1025,2322],"naslovna":[],"class_list":["post-1002497","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-eu","tag-kipar","tag-maida-gorcevic-2","tag-ministarstvo-evropskih-poslova"],"acf":[],"yoast_head":"\n